Pesimizam može doneti dobre stvari

Verovali ili ne, dobre stvari koje vam pesimizam može doneti postoje i jako su korisne za vaš biznis. Posebno u vreme krize i težeg poslovanja.

Još otkad smo prvi put čuli za ono čuveno pitanje da li je čaša polupuna ili poluprazna, pozicionirali smo se u jednu od dve grupe ljudi – optimiste i pesimiste.

Oni malo fleksibilniji nazvali bi se realistima, ali to ne menja činjenicu da brojni današnji motivacioni gurui i ljudi koji dele savete o srećnom životu, uspehu i bogatstvu na pesimizam gledaju kao na kugu koju bi pod hitno trebalo istrebiti sa lica Zemlje.

Pesimizam može doneti dobre stvari
Pesimizam vas tjera na oprez u kriznim situacijama zato slušajte i pesimiste

Međutim, ako odbacimo većinu tih „misli pozitivno i divne stvari će uslediti” mantri, koje su u ovom primeru možda banalizovane, ali ne daleko od svoje suštine, onda dopuštamo sebi da istražimo i drugu stranu istog spektra – onu koja dozvoljava postojanje negativnih misli i emocija, kao i – pesimizma.

To svakako ne znači da na svet trebati isključivo kao na beo ili crn; baš suprotno, uvođenjem i pesimizma u jednačinu, možemo steći fleksibilnost koja će nam dozvoliti šire sagledavanje situacije, u svim njenim nijansama sive.

biznis i marketing
Svaki tim bi trebao imati barem jednog pesimistu

Pesimizam i dobre stvari koje donosi

Šta, dakle, pesmizam može da donese vama i vašem timu? Da li, ako je neko iz tima sklon „mračenju”, kako se kolokvijalno naziva okupiranost negativnim aspektima situacije, je neophodno da intervenišete, iz bojazni da će se pesimizam preliti i na druge članove tima? Ne mora biti tako. Tačnije, postoje stvari koje ćete radije čuti od pesimiste. Takve stvari su:

Sagledavanje svih aspekata situacije

Ovo je najveći benefit koji donosi takozvana pesimistička perspektiva. Imate cilj koji deluje teško dostižan? Da li ćete slušati samo one koji vam kazuju da ćete uspeti, da su šanse na vašoj strani, da će sve nekako na kraju biti sjajno?

Naravno, to što oni govore nije nerealno niti nemoguće, ali ako oslušnete i drugu stranu, koja kaže da će možda biti teže nego što izgleda, da će se možda vaš trud izjaloviti, da će put koji vidite kao pravolinijski zapravo biti pun uspona i padova i tome slično – onda stičete uvid i u one aspekte cele situacije koje bi isključivim fokusiranjem na pozitivno možda bile nedostupne za razmatranje.

Neće se uvek slagati sa vama

Izvesna doza neslaganja u jednom timu može da dovede do odličnih ishoda. Naravno, može da rezultuje i konfliktima, ali ni konflikti, kao ni pesimizam, nisu nešto od čega treba glavom bez obzira bežati.

Pesimista će vam možda reći nešto što vam se neće dopasti, posebno ako ste već ušuškali u udobnu, ali nerealnu poziciju pozitivnog mišljenja, ali ako to pokrene lančanu reakciju u vašem misaonom toku – u smislu da zaista zastanete i razmotrite njegovu perspektivu – onda to neslaganje, pa i potencijalni konflikt, i te kako mogu da donesu konstruktivna rešenja.

Pesimizam može doneti dobre stvari
Pisimizam postaje ralizam kada su stvari izvan kontrole

Bićete spremniji na nepoželjne ishode

Ako u obzir uzmete i sve ono što može da krene kako nije željeno ili planirano, onda ćete se manje iznenaditi ako se ispostavi da je neki od tih negativnih ishoda zapravo realan. To ne znači da treba biti usmeren samo na negativne aspekte, već da i njih treba uzeti u obzir.

Ako o njima ne mislite, a verovatnoća njihovog pojavljivanja tokom ma kog procesa dolaženja do cilja nije zanemarljiva, time sebi odričete potencijalno veoma važnu perspektivu, koja čak, ako je uzeta u obzir na vreme, može da promeni ishod situacije.

Daće vam dozu realističnosti

Uvidu da svet nije ni crn ni beo, nego da je većina stvari baš u zoni sive, može i te kako pomoći i ta mrska pesimistička perspektiva.

Ona, naime, uopšte ne mora da bude mrska, već se može odnositi baš na one stvari koje nisu prijatne za o njima misliti, ali su neophodne.

Preterana usmerenost na isključivo pozitivno ili negativno, odnosno na optimizam ili pesimizam, može nam skučiti prostor za delanje. Takva usmerenost, zapravo, pojednostavljuje stvari koje nikako ne mogu biti pojednostavljene.

Svaka situacija ima veći broj potencijalnih ishoda, ali kako da znamo ka kom ishodu mi upravljamo situacijom, ako ne razmostrimo sve njene aspekte? Upravo uzimanje u obzir svih odlika te situacije podrazumeva da smo spremni da sagledamo i dobre i loše strane.

Pesimizam može doneti dobre stvari
Pesimizam je odličan u vreme krize zato imajte kraj sebe pesimistu

Dobre možemo da negujemo i pojačamo, a loše da menjamo ili, ukoliko su nepromenljive, prihvatimo.

Toga ne bi bilo ako bismo samo insistirali na tome da će sve, ipak i nekako, biti u redu. Jer možda neće i uopšte ne mora da bude. Ako to znamo, onda smo više u skladu sa onim što nam donosi realnost, a ne sopstvena težnja da sve bude onako kako smo mi zamislili.

PREPORUKA

Struktura izlaganja

0

U prethodna dva teksta smo pričali o osnovnoj postavci, na osnovu koje se izrašuje struktura izlaganja.

Na internetu ćete na ovu temu pronaći različite savete: nastup treba otvoriti nekom duhovitom ili upečatljivom rečenicom, treba pridobiti pažnju publike anegdotom ili ličnom pričom, treba postaviti provokativno pitanje…

S druge strane, zaključak mora da ima glavne lekcije (key takeaways), ili neku rečenicu koja inspiriše na dalju akciju…

Šta je onda rešenje? Po meni, najrealniji odgovor je: zavisi. Svaka od goreponudjenih opcija može biti dobra u nekom slučaju, a potpuno pogrešna u drugom. Ali – kako ćete znati šta je pravi izbor?

Struktura izlaganja
Struktura izlaganja

Ukratko: isprobaćete različite verzije dok ne dođete do najbolje. Možda najbitnija stvar koju treba da izvučete iz ovog teksta je:

Vaša prezentacija, pred određenom publikom, u datim okolnostima, jeste jedinstvena, i zahteva njoj jedinstvenu strukturu koju ćete vi izgraditi kroz proces koji podrazumeva brojne pokušaje.

Nigde ne postoji magični priručnik od 7000 strana u kojem na 364. strani piše: ,,U slučaju da držite prezentaciju od 15 minuta na temu fotosinteze grupi smorenih studenata, prava struktura je…”. Ono što, međutim imate uz sebe, jeste niz principa i pitanja koja će vam pomoći u vašoj potrazi za strukturom.

Prvi korak bi, dakle bio definisanje osnovne postavke koja vam služi kao glavni vodič u izradi strukture (evo i jednog primera osnovne postavke). Osnovnom postavkom smo fiksirali makar neke od brojnih varijabli kod pripreme prezentacije – sada znamo kome se obraćamo, šta želimo da postignemo, koja su očekivanja i predrasude publike…

Ove teze ujedno postaju i pitanja kojima se vodimo u čitavom procesu izrade strukture. Npr: ,,Imajući u vidu predrasude publike o ovoj temi, kako bi mogao da izgleda početak prezentacije?”

struktura nastupa
Struktura izlaganja

Nakon definisanja osnovne postavke, imate nekoliko opcija, ali u načelu, kao najsigurnije i vrlo efektno rešenje, preporučujem sledeće:

Odvojite sat, dva ili više da zapišete sve što vam padne na pamet u vezi sa oblašću o kojoj ćete pričati, imajući u vidu osnovnu postavku vašeg nastupa.

Bez cenzure ili strukture, bez vremenskog ograničenja, slobodnom asocijacijom – zapisujte sve. Možete i da snimite sebe kako pričate i posle pregledate snimak, ako vam je lakše da se izrazite na taj način. Jedina smernica, kao što rekoh, jeste da pratite osnovnu postavku. Kroz ovu vežbu vi, zapravo težite da definišete što veći broj delova “slagalice” o vašoj temi.

Struktura izlaganja
Struktura izlaganja

Struktura izlaganja i izbor materijala za sam nastup

Postavljajući pitanja u skladu sa osnovnom postavkom, vi birate koji su vam delovi neophodni i najvažniji: ,,Imajući u vidu šta želim da postignem svojim nastupom, da li treba uopšte da pričam o ovom delu?”. Takođe, kada ste na papir stavili očigledno daleko više materijala nego što se može naći u nastupu, biće vam malo lakše da shvatite da ne možete da kažete sve.

Dakle, na osnovu vremenskog ograničenja, karakteristika publike i drugih faktora definisanih u osnovnoj postavci, pravite izbor koji to delovi slagalice idu u prvu verziju vašeg nastupa. Nju možete prvo da napišete (u tezama, kratkim rečenicama ili u vidu scenarija), pa ispričate naglas ili da bez zapisivanja, odmah spontano ispričate.

Obavezno probajte naglas i obavezno se snimajte

Jako je važno probati naglas, jer čitanje svojim tempom, uz podsvesno vraćanje na propušteno itd, daje drugačiji efekat od izgovorene reči.

Snimanje je krucijalno iz više razloga: dok pričamo naglas, mi smo fokusirani na priču, te ne možemo sebe aktivno da slušamo i analiziramo svaku reč, a da ne izgubimo spontanost izlaganja.

Dalje, dok pričamo, u sebi konstantno pravimo niz fusnota, pojašnjenja i sitnih korekcija za koje publika ne zna (,,Ovde gde sam rekao da je to jako važno, zapravo sam mislio samo na taj i taj slučaj, ali biće to valjda jasno.”). Zbog toga, mi imamo dosta drugačiji doživljaj svog nastupa od nekog spoljnog posmatrača.

Nikako nemojte da se snimate držeći telefon u ruci

jer time dosta ograničavate svoje kretanje. Postavite kameru ili telefon na sto/policu, udaljite se i pričajte u objektiv onako kako biste pričali na samom nastupu. Kada završite, pre nego što pregledate snimak, možete i da zapišete utiske o tome kako ste zvučali, te da ih uporedite sa snimkom.

Struktura izlaganja
Struktura izlaganja

Pregledajte snimak i ocenite se potpuno iskreno

Koliko god vam možda delovalo loše, zapamtite – ovo je samo prvi pokušaj, samo jedna od brojnih skica, na osnovu kojih ćete doći do dobre strukture. Postavljajte pitanja u skladu sa osnovnom postavkom: ,,Imajući u vidu vremensko ograničenje, da li je uvod predugo trajao? Da li je ovaj primer dovoljno plastičan, budući da publika verovatno ne zna ništa o tome?”

Zapišite sebi kako da unapredite strukturu izlaganja

,,Moraš uvod skratiti na 40 sekundi, kada iznosiš primer u trećem minutu probaj da ga ilustruješ što jednostavnijim rečima, a kada navodiš onu baš bitnu misao u petom minutu, napravi pauzu i naglasi svaku reč.”

Zatim ponovite ceo proces više puta

Kada osetite zamor, napravite pauzu, prošetajte, pustite da tekst ,,prenoći”. Sa vremenskom distancom možete svežim očima da pogledate prethodne snimke i još objektivnije ih ocenite.

Verujte mi, bićete vrlo iznenađeni kada narednog dana probate ponovo, snimite se i uporedite snimke.

Ovime ste dobili osnovni recept za jedan od najbitnijih principa u izradi strukture – proces u kojem vežbate, ocenjujete se, menjate i pokušavate puno puta. U narednom tekstu ćemo otići dublje u strukturiranje samog teksta nastupa, kao i u tehnike vežbe.

PREPORUKA

Izlazna strategija u preduzetništvu

Bez obzira da li se privatnim poslom bavite godinama ili ste tek na putu da postanete preduzetnik, izlazna strategija je proces u koji vredi uložiti vreme i trud

Danas vam možda sve ide od ruke i horizon je čist, ali svako od nas iz iskustva zna da se već sutra mogu navući tmurni, kišni oblaci.

Možda ne morate svakodnevno i svuda sa sobom da nosite kišobran ako je leto, ali ćete ga sigurno imati kod kuće spremnog za upotrebu kad krene jesen. Izlazna strategija je upravo kao i taj kišobran. Ne morate je imate ispred sebe u svakodnevnom poslovanju, ali je nešto što vam može presudno pomoći u očuvanju finansijske budućnosti.

Priprema ove strategije omogućava vam da se na vreme osigurate od mnogih neočekivanih događaja koji mogu značajno ugroziti vašu poslovnu stabilnost. Bez obzira na vrstu ulaganja koje planirate, efikasna strategija izlaska treba da bude sastavni deo vaše procene nivoa rizika koji želite i možete da preuzmete.

Izlazna strategija ne treba da bude bauk
Izlazna strategija ne treba da bude bauk

Šta sve treba da sadrži izlazna strategija

Prvi element čine koraci koje ćete preduzeti u slučaju neke nepredviđene situacije. Pored njih, ovim dokumentom treba da definišete i koji su to kriterijumi koji treba da budu ispunjeni ili prekoračeni da bi se strategija pokrenula.

Da li to znači da je namenjena samo nepredviđenim negativnim okolnostima? Krajnje je očigledno da treba predvideti korake izlaska iz nekvalitetne investicije ili postupak zatvaranja preduzeća koje ne generiše profit. U ovom slučaju, cilj izlazne strategije je da se ograniče nastali i potencijalni gubici.

Manje je očigledno, ali ona takođe može da se formuliše i za slučajeve kada poslovni poduhvat ispuni svoj profitni cilj.

Šta ako vam se obratio neko ko je zainteresovan za kupovinu vašeg posla? Da li biste bili spremni za pregovore bez plana? Izlazna strategija treba da pokrije i ovakve situacije.

Drugi razlozi koje može da uključi su: značajna promena tržišnih uslova, određeni pravni razlozi ili jednostavno želja vlasnika da se povuče iz trenutnog biznisa i uživa u zasluženoj penziji.

Izlazna strategija kao dio biznis plana

Kada je pravo vreme za početak planiranja? Pravi odgovor bi bio da nikad nije prerano razviti plan koji može da vam uštedi vreme, novac i spasi vas od nerviranja.

Dobro pripremanje pomoći će vam da odgovorite na važna pitanja koja se mogu javiti prilikom izlaska iz poslovanja. Među najbitnijima je pitanje optimalne opcije: likvidiranje poslovanja, prodaja, zadržavanje udela ili prenos na člana porodice.

Izlaznom strategijom povećavate svoje opcije
Izlaznom strategijom povećavate svoje opcije

Naravno, svaka od ovih opcija u određenim okolnostima ima svoje prednosti u odnosu na druge. Ukoliko vaš biznis generiše gubitak teško je da će adekvatno rešenje biti prenos na člana porodice. Ukoliko ipak želite da se penzionišete ovo je možda i najbolji izlaz. Takođe je veoma važno na vreme sagledati brojne troškove vezane za različite načine izlaska.

Pre nego što izaberete strategiju, za svaku od opcija trebalo bi analizirati moguće kratkoročne i dugoročne efekte. Kako se svaki vlasnik preduzeća nalazi u situaciji koja je jedinstvena za njega potrebno je prilagoditi je svojim specifičnostima.

Kreiranje uspešnog plana može da bude dug i zahtevan proces. Ipak, bez obzira da li vodite malo preduzeće ili veliku korporaciju, preporučljivo je da imate neku vrstu strategije, tako da vaš izlaz prođe što je bezbolnije moguće.

U idealnom slučaju, izlazna strategija treba da bude deo poslovnog plana, pre nego što se započne sa poslovanjem, jer izbor izlaznog plana može da utiče i na izbor samog biznisa.

Zato, što ranije krenete da planirate pre ćete biti spremni da se uhvatite u koštac sa prilikama koje nastaju. Na ovaj način obezbeđujete da izlazak iz određenog posla prođe bez tektonskih poremećaja u vašem kako poslovnom tako i privatnom životu.