Ciljevi firme i zaposlenih

Nemoguće je da ste do sada naišli na vodiče o poslovanju, a da u njima nisu bili spomenuti ciljevi firme. I to je sa jako dobrim razlogom, jer bez jasno postavljenih ciljeva, nećete nikuda ni stići. Razlog je jednostavan – kako ćete da stignete negde ako ne znate gde idete?

Firma bi trebalo da ima jasno postavljene, “pametne” ciljeve, ali tu istu firmu čine ljudi, na kojima je ispunjavanje tih ciljeva. Međutim, ti ljudi imaju i svoje – lične – ciljeve, koji mogu a i ne moraju da se poklapaju sa ciljevima firme.

Kada govorimo o poklapanju ciljeva zaposlenih i same kompanije, najpre mislimo na ciljeve koji se i tiču same kompanije – njenog opstanka, zadovoljavajućeg poslovanja, a zatim i rasta i napretka. Sa druge strane imamo zaposlene, koji imaju svoje sopstvene ciljeve, a u kontekstu posla i rada, oni se takođe tiču opstanka i napredovanja, ali i ličnog razvoja i učenja.

Ciljevi firme i zaposlenih su najbliži njihovim vrednostima
Ciljevi firme i zaposlenih su najbliži njihovim vrednostima

U idealnom scenariju, vaš tim bi se sastojao od ljudi koji dele vaše ciljeve i vaša firma je mesto gde ih oni mogu i ostvariti. U realnosti, ovakva okolnost može biti slučaj, ali isto tako često i nije.

Ako je vaša firma mala, a jedan od vaših zaposlenih, recimo, kao karijerni cilj ima napredovanje do hijerarhijskog nivoa koji u vašoj firmi i ne postoji, onda je jasno da to nije mesto na kom će on ostvariti taj svoj karijerni cilj. Ono što mu preostaje jeste da redefiniše cilj ili da pronađe mesto na kom će moći da ga ispuni.

Kako možete postići to da ciljevi vaše firme i ciljevi vaših zaposlenih budu u saglasnosti, onoliko koliko to okolnosti dozvoljavaju? Evo koje tri stvari su u tom procesu od suštinske važnosti:

3 stavke za početak usklađivanja ciljeva firme i zaposlenih

Poznavanje tima i njihovih potreba – Kako biste uopšte znali koje to ciljeve imaju vaši zaposleni, najpre je neophodno da ih poznajete. Iako će ljudi možda neke važne stvari, prirodno, prećutati (na primer: “Otići ću tamo gde mi ponude veću platu”), to i dalje ne znači da ne možete imati utvid u to čemu streme vaši zaposleni i šta je potrebno da se desi da do svojih ciljeva i stignu.

Usklađivanje onoga što imaju sa onim što trebaju – Čak i ako vaši zaposleni imaju karijerne ciljeve koje ne mogu ispuniti u vašoj firmi, to ne znači da ništa po tom pitanju ne može da se učini. Na primer, ako osoba X ima ambiciju da postane prodajni direktor neke velike kompanije, vi mu to možda ne možete omogućiti, ali mu i te kako možete obezbediti druge važne stvari koje će mu pomoći da dođe do svog cilja: možete mu, kada procenite da je spreman, dodeliti više odgovornosti i voditi ga na putu koji mora proći kako bi stekao veštine i kompetencije kojima stremi.

Tako ćete imati zaposlenog koji je motivisan i spreman da izađe iz svoje trenutne uloge kako bi se pripremio za neku veću, istovremeno nudeći vašoj firmi sve ono što jedan takav zaposleni može da joj ponudi.

Praćenje – Ako donesete odluku da na ovaj način ispitate i probate da uskladite organizacione i ciljeve svojih zaposlenih, važno je imati na umu nije reč o jednokratno donetoj odluci koja će, kad se donese, ostati da čami u nekoj prašnjavoj fascikli vašeg uma ili kancelarijskog stola.

Ukoliko se ciljevi firme ne poklapaju sa ciljevaima zaposlenih, usklađivanje je neophodno
Ukoliko se ciljevi firme ne poklapaju sa ciljevaima zaposlenih, usklađivanje je neophodno

Ovde je reč o procesu, koji kao takav zahteva i praćenje, a to ne mora biti ništa preterano kompleksno. Sastanak na mesečnom nivou sa pomenutim zaposlenim X i razgovor sa njime oko toga kako iz njegove perspektive izgleda sve ono što se dešava mogu biti sjajan način da dobijete dragocene povratne informacije.

Ukoliko pokazujete interesovanje za karijerni razvoj i napredovanje (ne samo hijerarhijsko, već svako napredovanje koje uključuje učenje i razvoj), vaši zaposleni će znati da vodite računa o njima i njihovim ciljevima, a to će se pozitivno odraziti na njihovu motivaciju, zadovoljstvo poslom, kao i na kvalitet komunikacije i sveukupnu atmosferu koja vlada u vašem kolektivu, bez obzira na njegovu brojnost.

Ključna stavka usklađivanja

Ciljevi su, dakle, važni, ali postoji nešto još važnije – ključni sastojak koji je neophodan za usklađivanje ciljeva vaše firme i njenih zaposlenih. To su vrednosti. Vrednosti su šire i opštije od ciljeva i kao takve imaju moć da budu od presudnog značaja za to kako će vaši zaposleni doživljavati svoj posao. Ako je cilj željena destinacija, onda su vrednosti sve ono što pomaže da se do tog cilja i stigne.

Vrednosti su sve ono čega se vaša firma pridržava u svom poslovanju: korektni i fer odnosi unutar firme, kao i prema spoljašnjim instancama (konkurencija, javnost, partneri, kupci).

Vrednosti diktiraju način na koji će vaši zaposleni pristupati svom poslu i kako će gledati svoju trenutnu poziciju: kao mesto odakle će pobeći prvom prilikom, to jest čim se ukaže bolja ili kao mesto na kom se osećaju uvaženo, poštovano, kao mesto na kom mogu da uče i da realizuju svoje potencijale. Ako su njihove sopstvene vrednosti, na primer, pošten i predan rad, oni će moći da se osećaju dobro samo u firmi koja i sama prepoznaje i neguje ove vrednosti.

Dobra vest je ta da to kakve će vrednosti biti negovane u vašem kolektivu u najvećoj meri zavisi upravo od vas. Zato, ako mislite da nemate velikog uticaja na to koji su ciljevi vaših zaposlenih, nemojte klonuti duhom, pošto na nešto još važnije definitivno imate, a to je način na koji će zaposleni doživljavati svoj posao i koliko će biti spremni da mu se posvete. Što, složićete se, nikako nije mala stvar.

4 tehnike za oslobađanje stresa u marketingu, jednoj od najstresnijih profesija

0

Prema nekim istraživanjima najstresnije profesije na svetu imaju vatrogasci, vojnici, novinari, lekari i glumci.

Ozbiljnija istraživanja na ovu temu su rađena pre pet i više i godina i nisu se mnogo bavila rastućom industrijum advertajzinga i marketinga. Međutim, Amerikanci su i toj oblasti posvetili pažnju i prema poslednjim istraživanjima, ova oblast rada se nažalost  pokazala “liderom na skali stresnosti”.

Prema istraživanju Workfronta čak 71 procenat ispitivanih marketara je odgovorio da je imao iskustvo “izgaranja (burnout)” na poslu, dok je 66 odsto njih odgovorilo da očekuje povećanje nivoa stresa u bliskoj budućnosti. Zabrinjuje i činjenica da je 80 odsto ispitanika, zaposlenih u marketinškim agencijama, potvrdilo da se oseća preplavljenim poslom. Imaju osećaj da se sve vrti oko posla, dok su druge sfere živote u drugom planu.

Zašto je marketing toliko stresan?

Marketing je jedna od najkonkurentnijih industrija sa izbirljivom publikom.

Marketing nije lak posao. On uključuje statistiku. Mnogo statistike i uporednih analiza. Profesionalci treba da sprovode analizu i da budu okrenuti proučavaju, učenju i analitici  kako bi “provalili” publiku. I to sa svakim novim projektom – drugu publiku.

Pa, ako hoćete, sadašnji advertajzeri se moraju suočiti i sa civilizacijskom promenom publike, potrošača i karakteristikama nove generacije. Generacija milenijalaca obrće igricu, tako da sva dosadašnja pravila prestaju da važe. U marketingu je ta promena najvidljivija.

Upoznavanje publike uključuje prikupljanje i sortiranje podataka. Potreban je visok nivo znanja, inteligencije i analitičnosti za shvatanje demografije.

Marketing je po svojoj prirodi dinamičan. Oglašavanje i marketinške prakse su se menjale i razvijale tokom godina. Neverovatno je kako brzo marketinške kampanje rastu i padaju. Treba biti u toku sa razvojem u svojoj niši. Kao marketinški profesionalac morate biti oprezni i pažljivi.

Da ne govorimo o munjevitoj brzini razvoja tehnologije i strpljenju i učenju koje je neophodno kako bi se ostalo u toku i na visini zadatka.

Većina marketinških poslova je stresna i može se ispostaviti da je toksična za lični i porodični život. Brojni marketinški poslovi zahtevaju da provedete mnogo vremena u kancelariji ili na putovanju. Nesvesno, većina advertajzera nosi posao sa sobom kući. To utiče na članove njihove porodice i prijatelje.

Postoje naravno i brojni drugi faktori koji marketinšku karijeru čine stresnom, a to su pre svega rokovi na dnevnom nivou, zadovoljstvo klijenta, velika očekivanja u oblasti koja jeste egzaktna ali i vrlo živa i promenljiva.

Pored svega toga, ne treba zapostaviti ni stres “onog glavnog” u ovom poslu. Preduzetnici u marketingu su posebna kategorija, za koje bi se svi navedeni uslovi za stres mogli uduplati. O tome više u tekstu Preduzetnički stres.

4 načina da se stres marketara smanji na razuman nivo

Počnimo od toga šta može pojedinac sam da uradi.

Na prvom mestu treba osvestiti da nam je svima potreban odmor. Ukoliko osećate umor i odbijate da se opustite tokom prenatrpanog radnog dana, to će se odraziti na vaš učinak i eto novog stresa, hranjenog nezadovoljstvom i osećajem neuspeha.

Vrlo je važno odvojiti bar 15 minuta tokom radnog vremena za “uzemljenje” odnosno beg od posla. Ukoliko ste u mogućnosti napustite kancelariju i prošetajte ili popijte kafu u parku ili obližnjem kafiću. Ako vam društvo pravi kolega, sve teme su dozvoljene osim posla i obaveza.

Ako niste u mogućnosti da napustite kancelariju, onda improvizujte. Sklonite se u toalet ili neko drugo mirno mesto i napravite pauzu. Ali stvarnu – mentalnu. Sagledajte stvari realno, podsetite se svih svojih uspeha do sad i uvidite da radite svoj posao na najbolji mogući način, te da će sve na kraju, biti u redu.

Druga stvar koja mnogo pomaže i povezana je sa prvom, odnosno tom pauzom na poslu koja “prelama” dan, jesu aktivnosti u kancelariji. Ukoliko radite za firmu koja vodi računa o zadovoljstvu zaposlenih, onda već sad sigurno na poslu imate neku chill-out zonu. Međutim, mnogo bolja tehnika od one da prilegnete na lezibeg je boks vreća.

Iskustva kompanija koje su u slobodne aktivnosti na poslu uvrstile “boks predah” su iznenađene rezultatima. Pokazalo se da su zaposleni rado prihvatili ovu aktivnost, jer je nova i neobična, a udaranje u boks vreću im je pomoglo da se oslobode nakupljenog stresa, da se razmrdaju i poboljšaju svoje raspoloženje.

Uz to, ovu aktivnost možete da obavljate sami ili u paru, a oprema za boks ne iziskuje mnogo prostora niti novca. Lako se montira i uz dobrog enterijeristu, može lepo da se uklopi u moderan ambijent marketinsčkih kompanija.

Treća vrlo važna stvar je da ne nosite posao kući. Odvojite posao i porodicu. Učinite dodatan napor da stvorite kvalitetno vreme sa prijateljima i porodicom, jer će vam to dati neophodnu dimenziju u kojoj se ne nalazi posao. Možda bude teško na početku, ali brzo će stvar preći u prirodnu i vi ćete se puniti dobrom energijom i polako ostaviti posao tamo gde mu je mesto – u kancelariji.

Poslednja, ali ne i najmanje važna stvar je redovno vežbanje i kvalitetan san. S obzirom na to da je za posao marketara neophodna puna koncentracija i određena doza kreativnosti, sasvim sigurno padate na ispitu efikasnosti ukoliko ne vodite računa o vežbanju i spavanju.

Pešačite do posla, učlanite se u teretanu, na plivanje. Bilo šta što će vas fizički aktivirati i pomoći da spavate “snom umornog pravednika”. Trudite se da ležete i ustajete uvek u isto vreme. Čak i vikendom.

Na ovaj način osnažićete svoju fizičku i psihičku kondiciju i povećati imunitet na stres.

(Izvor foto: Image by kues1 on Freepik)

Kako razmišlja generacija milenijalaca?

Generacija milenijalaca ili kako da posmatrate svet njihovim očima. Mlada generacija potrošača uvijek je bila ciljna skupina proizvođača.

Sećate li se onih, za brendove mnogo srećnijih vremena, kada je bilo dovoljno imati odličan proizvod i sjajnu reklamu?

Nije se tada moralo toliko obigravati oko potrošača. Odnosno, moralo se, ali je često bilo dovoljno jednom im servirati kakvo nezaboravno iskustvo, i dobili biste ih za vjek i vjekov.

Doduše, pre no što je tehnologija zagospodarila svetom (pa tako i ljudskim, a naročito potrošačkim životima i navikama), činilo se kako ni potrošači nisu bili toliko zahtevni. Pod uslovom da su proizvodi i usluge služili svrsi, kupci i klijenti vraćali bi se svojim najdražim brendovima gotovo po difoltu.

Milenijalci ili generacija koja se ne boji preispitati dosadašnja pravila

Generacija kojoj je brzina i promjena sinonim
Generacija kojoj je brzina i promjena sinonim

Danas su, pak, stvari mnogo drugačije. Ni brendovi ni potrošači nisu što su nekad bili – mada, odličan proizvod i sjajna reklama i dalje su nepromenljive konstante.

Tražite li ovome krivca, naći ćete ga tamo gde se munjeviti razvoj tehnologije udružuje sa dolaskom novih generacija – generacija koje znamo kao milenijalci, a koje su rade preispitati sva dotadašnja (ne)pisana pravila i stvoriti neki novi, potpuno drugačiji brand experience.

Samim tim što su odrasli ruku pod ruku s tehnologijom, milenijalci su brendovima zadali novi zadatak – da pokušaju da ih isprate; ili – još bolje – da budu korak ispred njih.

Dakle, ne uzdajte se u to da ćete ih osvojiti po difoltu. Oni će, doduše, i dalje prepoznavati brendove koji su osvajali lojalnost starijih generacija.

Međutim, njihove vrednosti i očekivanja biće potpuno drugačiji, a to bi naročito mogao biti izazov za one koji tek polaze putem brand buildinga i brand awarenessa.

Generacija milenijalaca je naviknuta na brze promjene

generacija milenijalaca

Jer, nije baš zahvalno kada imate posla sa generacijom sviknutom na brze promene. Ona će, pre svega, biti lako privučena svakom novotarijom, i neće podnositi ukoliko se previše dosađuje. Na koji način onda „kupiti“ milenijalce, i kako da danas brendovi udovolje njihovim apetitima?

Pa, recimo, tako što će prepoznati da lojalnost novih generacija funkcioniše po sasvim drugačijim principima. Tačnije, ona danas podrazumeva da ljudi svesno i promišljeno analiziraju svako iskustvo koje im brendovi pružaju.

Na osnovu toga, milenijalci će – opet krajnje svesno i promišljeno – odlučiti da li će tim brendovima i sledeći put ukazati poverenje.

Prema tome, očekuju li da im milenijalci budu lojalni sami po sebi, kompanije i brendovi praktično unapred gube tržišnu trku.

Stoga se moraju potruditi da svoje kupce iznova osvoje pozitivnim iskustvom – a ukoliko procene da je to iskustvo potpuno u skladu sa njihovim očekivanjima, i milenijalci će na osnovu toga odlučiti zavređuje li određeni brend njihovo puno poverenje.

Ovo, doduše, znači i da će brendovi morati da pronađu nove načine da osvoje milenijalce. A poznato je da će, recimo, nove generacije privlačiti sve što na izvestan način prkosi pravilima.

Nije iznenađujuće što je, na primer, gerila marketing postao tako popularan vid oglašavanja. Pomeranje granica ili, pak, odbijanje brendova da po svaku cenu pristaju na kompromise – i sve to uz akcenat na originalnost i kreativnost – to je ono što će omogućiti kompanijama da dopru do novih generacija.

Ovde bi trebalo uzeti u obzir još jednu važnu odliku savremenog potrošačkog društva: naime, kršenje pravila često ide ruku pod ruku sa kultom individualizma. Izdvojiti se po nečemu iz mora onih koji liče jedni na druge, za njih je praktično postao svojevrsni modus vivendi.

U potrazi za brendovima koji će prepoznati tu njihovu težnju, milenijalcima će svakako biti važne i vrednosti za koje se određeni brend zalaže.

Neutralnost brendova kod novih generacija je nedopustiva

Gerila marketing je jedan od načina kako ih pridobiti
Gerila marketing je jedan od načina kako ih pridobiti

U tom smislu, nove generacije želeće da znaju šta to njihov najdraži brend čini da bi – ne samo svojim korisnicima, već i užoj ili široj zajednici – učinio život boljim.

To bi, recimo, moglo biti podizanje svesti o značaju brige o životnoj sredini, uključivanje u akcije humanitarnog karaktera ili, naprosto, ma kakav vid društvene odgovornosti koji će, na ovaj ili onaj način, doprineti kvalitetu života potrošača.

U isto vreme, ovo je i jedan od načina na koji će brendovi pokazati da zaista stoje iza svojih vrednosti. Nekada je, recimo, za kompanije bilo nezamislivo da zauzimaju stav po pitanju nekog gorućeg političkog, ekonomskog ili društvenog problema.

Neutralnost se, takoreći, podrazumevala – u suprotnom, postojala je realna mogućnost da kompanije izgube deo svojih potrošača. Naročito je to bio slučaj ukoliko su se uverenja kupaca kosila sa stavovima koje su brendovi podržavali.

Danas je, pak, situacija nešto drugačija: milenijalci će se pojedinim brendovima prikloniti upravo na osnovu njihovih jasno izrečenih stavova.

Ne treba zaboraviti da su različiti vidovi društvenog angažovanja takođe važan deo života i kulture novih generacija. Žele li, prema tome, osvojiti njihovo poverenje, i brendovi će morati čvrsto stati iza svojih uverenja.

I to je samo jedan od pokazatelja da milenijalci, zapravo, žele mnogo više od pukog proizvoda ili zvučnog imena. Upravo suprotno – oni će zahtevati da, osim proizvoda koji služi svrsi, dobiju i određeni vid emocionalnog zadovoljenja svojih potreba.

Ovo je, naposletku, jedan od faktora koji bi u potpunosti mogao presuditi prilikom odabira određenog brenda. Što se, pak, samih brendova tiče, to će upravo biti delić koji će čitavi brand experience učiniti sveobuhvatnim i istinski vrednim.

Prema tome, imaju li nameru da opstanu u svetu u kome pravila diktiraju neke nove generacije, kompanije će imati zadatak da dobro osmotre taj svet njihovim očima. Tek tada će svoje brendove moći učiniti ogledalom njihovog sveta, i dokazati novim generacijama da, svaki put kada se za njega odluče, uistinu čine pravi izbor.