Kada slušati razum

Svaki preduzetnik voli svoj posao celim srcem. Ali da bi vaš posao uspeo morate znati kada slušati razum umesto srca.

Da biste uopšte postali i ostali preduzetnik, podrazumeva se da vas nešto na to motiviše. I to nešto najčešće je – ljubav.

Ne, ne radi se ni o kakvoj patetici, već o prostoj činjenici da nas iznutra pokreće nešto što volimo – sama profesija koju smo odabrali ili sve one dobre stvari koje donosi preduzetništvo. I zato je ljubav neizostavni deo cele priče.

Svaki preduzetnik voli svoj posao celim srcem. Ali da bi vaš posao uspeo morate znati kada slušati razum umesto srca.
Kada slušati razum i zanemariti emocije

Međutim, kao što to obično i biva, upravo ta ista ljubav ponekad može da predstavlja kamen spoticanja.

Ako znamo da je poslovno okruženje takvo da traži hladnu glavu, onda nije ni iznenađujuće što se ponekad nađemo pred naizgled nemogućim izborom: da biramo između ono što kaže srce i što kaže glava.

Situacije u kojima može doći do ovakvog unutrašnjeg konflikta gotovo da su bezbrojne, ali sada ćemo nabrojati neke koje su u praksi ipak najčešće, odnosno koje mogu imati prilično nezgodne posledice.

Donošenje odluka zahteva isključenje emocija

Strašno vam je stalo da neka odluka ima pozitivan ishod. Naravno, zbog toga brinete i promišljate sve potencijalne scenarije koji mogu uslediti kao posledica donošenja te odluke. Sama činjenica da vam je stalo do ishoda te odluke, govori da su u nju umešane emocije, što je potpuno normalno, prirodno i očekivano.

Međutim, ako ne napravimo razliku između onoga što bismo voleli da se desi i onoga što će se najverovatnije desiti, pri čemu je prva stvar vođena emocijama, a druga razumom, onda lako možemo doneti pogrešnu odluku koja je nije utemeljena u realnosti.

Zato je potrebno biti sa sobom potpuno iskren i uvideti koje su to stvari koje radimo jer smo pod uticajem emocija, a šta je ono što nalažu razum i realnost.

Kada slušati razum i zanemariti emocije
Kada slušati razum i zanemariti emocije

Zapošljavanje je primer kada morate slušati razum

Ako ste mislili da od nepotizma i sličnog pristrasnog zapošljavanja boluje samo javni sektor, u zabludi ste. To se i te kako dešava i u privatnom sektoru, a često je vođeno upravo emocijama.

Na primer, zaposlićete prijatelja jer znate da nema posao, a preko mu je potreban. A znate da on najpodesniji kandidat za to radno mesto. Ali, ipak, prijatelji ste, želite da mu učinite.

Ovaj takođe unutrašnji konflikt nije lako razrešiti jer su ulozi veliki i potencijalna šteta je nezanemarljiva. Međutim, prijateljstvo (ili bilo koja druga vrsta povezanosti sa nekim van poslovnog konteksta) i posao mogu da se drže odvojenim, što znači da se ipak vi pitate u vezi sa tim koga ćete i, što je još važnije, vodeći se kojim kriterijumima zapošljavati.

Drugi ljudi, odnosno njihove emocije i sve ono što sami donesu u komunikaciju može da predstavlja snažan okidač i za vašu emocionalnu reakciju. To su sve one situacije kada vas neko iznervira ili naljuti u sekundi.

Lako se potom može desiti da kažemo ili uradimo ono što ne mislimo i ne želimo istinski, ali nas je emocija povela. Zato je važno biti svestan takozvanih okidača, to jest svega onoga što u nama može izazvati takvu reakciju.

Druga, ali pojednako važna stvar je svest o tome da nas ne može neko iznervirati ili naljutiti. Time se odgovornost za naše sopstvene emocije i iz njih proistekle reakcije premešta na tu osobu.

A drugi ljudi nisu i ne mogu biti za to odgovorni; odgovornost je isključivo na nama. Zato je mudro biti u dosluhu sa svojim emocijama, a ne dopustiti da one budu te koje će diktirati naše reakcije.

Doneli ste odluku da uvodite novo pravilo u svoj kolektiv

Ili je to staro pravilo za koje je važno da ga se svi pridržavaju. Međutim, ponekad vas okolnosti povedu i vi svesno prekršite to pravilo.

Ili dopustite nekom drugom da ga krši. Naravno, ne treba biti rigidan pa ne sagledavati širi kontekst kada se odmerava neka reakcija, ali ako niste dosledni onome što govorite – bez obzira da li pričamo o vašem sopstvenom ili ponašanju ljudi sa kojima radite – vaše reči će, vremenom, imati sve manju težinu.

Zato je prava mudrost naći meru između doslednosti i fleksibilnosti, a to se postiže tako što se odvoji ono što poručuju srce i glava i dela se u pravcu koji će u datoj situaciji biti najbolje rešenje za sve koji su uključeni u tu situaciju. Deluje kao da je lako? Nije, ali niko nije ni rekao da će biti lako, zar ne?

Kada slušati razum
Kada slušati razum i zanemariti emocije

Iako ovo sigurno nije kompletna lista situacija u kojima, vodeći se emocijama, možete izvući deblji kraj, to ipak jesu konteksti u okviru kojih se takve situacije najčešće odigravaju. Isto tako, srce i glava, poetično rečeno, nisu uvek suprotstavljeni.

To nije neka epska bitka u kojoj su zauvek definisane strane, a na vama je samo da budete nemi posmatrač i nadate se najboljem. Problemi mogu nastati onda kada ne razdvajamo te dve stvari, kao i kada odričemo sopstvenu odgovornost koju imamo u tim situacijama.

Možete se voditi i srcem i glavom, ali motriti na to šta vuče na koju stranu i šta je najbolje za vaš biznis. U svakom slučaju, odgovornost je na vama, što je dovoljna motivacija da se i te kako bavite tim situacijama, i pre nego što se dese. Članak na temu kada slušati razum je originalno objavljen na sajtu mojafirma.rs

PREPORUKA

Pesimizam može doneti dobre stvari

Verovali ili ne, dobre stvari koje vam pesimizam može doneti postoje i jako su korisne za vaš biznis. Posebno u vreme krize i težeg poslovanja.

Još otkad smo prvi put čuli za ono čuveno pitanje da li je čaša polupuna ili poluprazna, pozicionirali smo se u jednu od dve grupe ljudi – optimiste i pesimiste.

Oni malo fleksibilniji nazvali bi se realistima, ali to ne menja činjenicu da brojni današnji motivacioni gurui i ljudi koji dele savete o srećnom životu, uspehu i bogatstvu na pesimizam gledaju kao na kugu koju bi pod hitno trebalo istrebiti sa lica Zemlje.

Pesimizam može doneti dobre stvari
Pesimizam vas tjera na oprez u kriznim situacijama zato slušajte i pesimiste

Međutim, ako odbacimo većinu tih „misli pozitivno i divne stvari će uslediti” mantri, koje su u ovom primeru možda banalizovane, ali ne daleko od svoje suštine, onda dopuštamo sebi da istražimo i drugu stranu istog spektra – onu koja dozvoljava postojanje negativnih misli i emocija, kao i – pesimizma.

To svakako ne znači da na svet trebati isključivo kao na beo ili crn; baš suprotno, uvođenjem i pesimizma u jednačinu, možemo steći fleksibilnost koja će nam dozvoliti šire sagledavanje situacije, u svim njenim nijansama sive.

biznis i marketing
Svaki tim bi trebao imati barem jednog pesimistu

Pesimizam i dobre stvari koje donosi

Šta, dakle, pesmizam može da donese vama i vašem timu? Da li, ako je neko iz tima sklon „mračenju”, kako se kolokvijalno naziva okupiranost negativnim aspektima situacije, je neophodno da intervenišete, iz bojazni da će se pesimizam preliti i na druge članove tima? Ne mora biti tako. Tačnije, postoje stvari koje ćete radije čuti od pesimiste. Takve stvari su:

Sagledavanje svih aspekata situacije

Ovo je najveći benefit koji donosi takozvana pesimistička perspektiva. Imate cilj koji deluje teško dostižan? Da li ćete slušati samo one koji vam kazuju da ćete uspeti, da su šanse na vašoj strani, da će sve nekako na kraju biti sjajno?

Naravno, to što oni govore nije nerealno niti nemoguće, ali ako oslušnete i drugu stranu, koja kaže da će možda biti teže nego što izgleda, da će se možda vaš trud izjaloviti, da će put koji vidite kao pravolinijski zapravo biti pun uspona i padova i tome slično – onda stičete uvid i u one aspekte cele situacije koje bi isključivim fokusiranjem na pozitivno možda bile nedostupne za razmatranje.

Neće se uvek slagati sa vama

Izvesna doza neslaganja u jednom timu može da dovede do odličnih ishoda. Naravno, može da rezultuje i konfliktima, ali ni konflikti, kao ni pesimizam, nisu nešto od čega treba glavom bez obzira bežati.

Pesimista će vam možda reći nešto što vam se neće dopasti, posebno ako ste već ušuškali u udobnu, ali nerealnu poziciju pozitivnog mišljenja, ali ako to pokrene lančanu reakciju u vašem misaonom toku – u smislu da zaista zastanete i razmotrite njegovu perspektivu – onda to neslaganje, pa i potencijalni konflikt, i te kako mogu da donesu konstruktivna rešenja.

Pesimizam može doneti dobre stvari
Pisimizam postaje ralizam kada su stvari izvan kontrole

Bićete spremniji na nepoželjne ishode

Ako u obzir uzmete i sve ono što može da krene kako nije željeno ili planirano, onda ćete se manje iznenaditi ako se ispostavi da je neki od tih negativnih ishoda zapravo realan. To ne znači da treba biti usmeren samo na negativne aspekte, već da i njih treba uzeti u obzir.

Ako o njima ne mislite, a verovatnoća njihovog pojavljivanja tokom ma kog procesa dolaženja do cilja nije zanemarljiva, time sebi odričete potencijalno veoma važnu perspektivu, koja čak, ako je uzeta u obzir na vreme, može da promeni ishod situacije.

Daće vam dozu realističnosti

Uvidu da svet nije ni crn ni beo, nego da je većina stvari baš u zoni sive, može i te kako pomoći i ta mrska pesimistička perspektiva.

Ona, naime, uopšte ne mora da bude mrska, već se može odnositi baš na one stvari koje nisu prijatne za o njima misliti, ali su neophodne.

Preterana usmerenost na isključivo pozitivno ili negativno, odnosno na optimizam ili pesimizam, može nam skučiti prostor za delanje. Takva usmerenost, zapravo, pojednostavljuje stvari koje nikako ne mogu biti pojednostavljene.

Svaka situacija ima veći broj potencijalnih ishoda, ali kako da znamo ka kom ishodu mi upravljamo situacijom, ako ne razmostrimo sve njene aspekte? Upravo uzimanje u obzir svih odlika te situacije podrazumeva da smo spremni da sagledamo i dobre i loše strane.

Pesimizam može doneti dobre stvari
Pesimizam je odličan u vreme krize zato imajte kraj sebe pesimistu

Dobre možemo da negujemo i pojačamo, a loše da menjamo ili, ukoliko su nepromenljive, prihvatimo.

Toga ne bi bilo ako bismo samo insistirali na tome da će sve, ipak i nekako, biti u redu. Jer možda neće i uopšte ne mora da bude. Ako to znamo, onda smo više u skladu sa onim što nam donosi realnost, a ne sopstvena težnja da sve bude onako kako smo mi zamislili.

PREPORUKA

Vremenska prognoza Srbija — 100% U realnom vremenu!

0

Vremenska prognoza Srbija, kakvo je vreme u Srbiji, vreme sutra u Beogradu ili vremenska prognoza Niš. Sve o vremenu u Srbiji saznajte na našem sajtu.

Klima Srbije predstavlja skup meteoroloških uticaja na teritoriji Republike Srbije u dužem vremenskom periodu. Klima je osnovni prirodni resurs koji je proizvod “klimatskog sistema”.

Za razumevanje klime u Srbiji, bitno je definisati klimatske elemente, tipove klime u Srbiji i njihov uticaj na savremeni život stanovnika Republike Srbije.

Vremenska prognoza Srbija — 100% U realnom vremenu!

Vremenska prognoza Srbija i klimatski elementi

Za precizno određivanje klime jedne geografske celine neophodno je imati tačne podatke o glavnim meteorološkim elementima, kao što su:

temperatura vazduha

pravac i brzina vetra

vlažnost vazduha

oblačnost

vazdušni pritisak

osunčanost

količina atmosferskih padavina

Ti podaci se precizno mere na meteorološkim stanicama širom Srbije i zatim šalju u Republički Hidrometerološki zavod (RHMZ) gde se sortirtaju, obrađuju, analiziraju i interpretiraju. Klima u Srbiji direktno zavisi od mnogih faktora, od kojih su najznačajniji:

reljef

geografska širina i dužina

blizina velikih vodenih površina

rastojanje od vazdušnih masa sa različitim fizičkim osobinama

Reljef je kompleks oblika nastalih pod uticajem unutrašnjih i spoljašnjih sila. Odlike reljefa u velikoj meri određuju klimu i mikroklimu, kao i glavne specifičnosti pokrivača zemlje i vrste i rasprostranjenost vegetacije. Esencijalni elementi reljefa koji direktno utiču na klimu su pre svega nadmorska visina, zatim pravac pružanja planinskih lanaca u odnosu na vazdušne mase, kao i ekspozicija i raščlanjenost reljefa.

Školski primer značaja reljefa su Dinarske planine, koje zbog svog paralelnog položaja u odnosu na jadransku obalu ne dozvoljavaju vlažnim masama dublji prodor u unutrašnjost kopna. Ali duž rečnih tokova koji na mnogim mestima oštro presecaju planinske masive vazdušne mase mogu da prodru dalje ka unutrašnjosti.

U Srbiji egzistiraju kontinentalna klima na njenom severu, sa suvom i hladnom zimom i toplim i vlažnim letom, pri čemu su padavine umerene i dobro raspoređene, i elementi mediteranske klime na jugu sa veoma toplim i suvim periodom u leto i jesen i relativno hladnim i kišovitim zimama, dok su planine često zatrpane snegom.

Vremenska prognoza Srbija
Vremenska prognoza Srbija, vreme u Beogradu i drugim gradovima

Pošto zauzima središnji deo severne hemisfere našu klimu određuju relativno umerene karakteristike. Na nju utiču razne vazdušne mase sa severa i severoistoka evroazijskog kopna, koje su naravno suve i hladne, zatim tople vazdušne mase koje dolaze sa juga, sa prostora Sahare i na kraju vlažne vazdušne mase sa Atlantika, koje donose značajan deo vlažnosti iako je udaljenost Srbije od Atlanskog okeana oko 1,800 km.

Uticaj vodenih površina na klimu je izuzetan. To se posebno odnosi na mikroklimu i klimu na lokalnom nivou. Vodene površine osim što prouzrokuju čestu pojavu magle, takođe utiču na rast relativne vlažnosti vazduha i značajno ublažavaju temperaturne oscilacije.

Moramo uzeti u obzir uticaj prirodne i kultivisane vegetacije, šumskih površina i livada na mikroklimu. Peskovito, kamenito ili potpuno ogoljeno područje se leti brže zagreje, a zimi se brže ohladi, što ima veoma značajan uticaj na klimu.

I dolazimo do možda najznačajnijeg klimatskog faktora u moderno vreme, a to je čovek. Na žalost taj uticaj često nije pozitivan. Eksplozivan razvoj industrije i veoma intenzivan avio saobraćaj u poslednjih nekoliko decenija su uzrokovali oslobađanje enormnih količina ugljen-dioksida u atmosferu.

Osim neizbežnih oštećenja ozonskog omotača, te promene su dramatično uticale na i pojavu globalnog zagrevanja. Takve promene se osećaju i globalno i lokalno. Činjenica je da su veliki gradovi sa milionskim stanovništvom jednostavno pretvoreni u urbana ostrva toplote.

Tipovi klime u Srbiji

U Srbiji su identifikovana tri klimatska tipa: kontinentalni, umerenokontinentalni i izmenjenosredozemni.

Kontinentalna Klima u Srbiji

Kontinentalna klima je karakteristična za Panonsku niziju i u njenom obodnom delu ispod nadmorske visine od 800m. Razdelnik kontinentalne i umerenokontinentalne klime je tok Zapadne Morave, zatim u dolini Južne Morave ta granica dalje ide Leskovačkom kotlinom i dolinom Nišave.

U ovom tipu klime leta su topla, zime oštre a proleće je hladnije od jeseni. Srednja godišnja temperatura raste od severa ka jugu, pa je na primer na Paliću 10.5C, a u Beogradu 11.8C. Takođe temperature rastu i od zapada ka istoku, pa je tako u Sremskoj Mitrovici 10.8C, a Jaša Tomić ima 11.2C. U obodnom delu Panonske nizije srednje godišnje temperature su ispod 10C.

Ključni element klime ovog područja Srbije je Košava, vetar koji menja pravac duvanja zavisno od reljefa. Osim Košave, kao najjačeg vetra, u hladnijem delu godine se često pojavljuje severac, koji je zaslužan za hladnije vreme. U letnjem periodu su dominantni vetrovi koji donose padavine i dolaze sa zapada i severozapada.

Godišnja osunčanost je od 2,000 do 2,230 časova. Prosečna oblačnost je oko pet desetina pokrivenosti neba oblacima. Izmerena godišnja količina padavina u ovom klimatskom pojasu je između 600 i 700 mm.

Poljoprivredna proizvodnja je izuzetno razvijena pošto je raspored padavina takav da potpuno odgovara kultivisanim biljkama jer dobijaju padavine kad su im najpotrebnije, odnosno u prvom delu vegetacionog perioda. Sneg najčešće pada od novembra do marta a najveće snežne padavine su gotovo uvek zabeležene u januaru.

Vremenska prognoza Srbija — 100% U realnom vremenu!

Vremenska prognoza Srbija po gradovima

Umerenokontinentalna klima u Srbiji

Umerenokontinentalna klima nastupa južnije od granice sa kontinenalnom klimom. Tek na visinama iznad 1,400 m imamo planinsku klima sa veoma dugom, hladnom i oštrom zimom, mnogo snega i svežim i kratkim letom.

Umerenokontinentalni tip klime ima suva i umereno topla leta a jesen je toplija od proleća. Srednja godišnja temperatura opada sa visinom, tako da na svakih 100m nadmorske visine, temperatura pada za 0.6C. U ovom klimatskom pojasu su zabeležene najniže temperature u Srbiji. Nedaleko od Sjenice, na Pešterskoj visoravni je 26. Januara 2006 izmerena najniža ikada zabeležena temperatura u Srbiji, od kada se provode merenja, od -39C. To je najhladniji deo Srbije. U Sjeničkoj kotlini, koja je iznad 1,000m nadmorske visine se često zadrži hladan vazduh koji uzrokuje veoma niske temperature.

Dominantni vetrovi u umerenokontinentalnoj klimi su severni, istočni i severozapadni. Oblačnost je oko šest desetina pokrivenosti neba. Godišnja osunčanost je od 1,500 do 2,000 časova. Izmerena prosečna godišnja količina padavina u ovom klimatskom pojasu je između 1,000 i 1,350 mm. Reljef predominantno utiče na količinu padavina.

Sneg se najduže zadržava na većim nadmorskim visinama. Preko 150 dana godišnje sa snežnim pokrivačem je zabeležno na Šar Planini i Kopaoniku. Interesantna varijacija ove klime je Župska klima u Aleksandrovačkoj kotlini, koje se formira u predelu okruženom planinama i dobro zaštićenom od severnog vetra.

Zbog dužeg zadržavanja vazduha u kotlinama, on se zagreva i kao rezultat u toj oblasti je toplije nego u planinskom okruženju. Ovaj tip klime je takođe prisutan i u Vranjskoj kotlini i u još nekoliko manjih kotlina. Takva klima izuzetno pogoduje razvoju vinogradarstva i voćarstva.

Vremenska prognoza Srbija — 100% U realnom vremenu!

Izmenjenosredozemna klima

Na širem prostoru Metohijske kotline, niz dolinu Belog Drima se oseća uticaj izmenjenosredozemne klime. Taj tip klime je takođe prisutan u nižim delovima Šar-planine i Prokletija.

Najtoplije je u Prizrenu, sa srednjom godišnjom temperaturom od 11.8C. Izuzetna karakteristika ove klime je da tokom zimskim meseci, živa nikad ne silazi ispod nultog podeoka. Padavine su intenzivnije u zapadnom delu (Dečani sa 1,170 mm) nego u istočnom (Vučitrn sa 600 mm). U samom podnožju Prokletija se nalazi i mesto Junik, na nadmorskoj visini od 530m, gde je izmerena najveća prosečna količina padavina u Srbiji od 1,417 mm.

Ključni elementi izmenjenosredozemne klime omogućavaju da se osim ratarstva, u ovom području stanovništo izuzetno uspešno bavi i voćarstvom i vinogradarstvom.

Vremenska prognoza Srbija i savremeni život

Tip klime direktno određuje rasprostranjenost poljoprivrednih kultura, što je izuzetno važno za čoveka. Klima ima snažan uticaj na turizam, saobraćaj, energetiku i mnoge druge oblasti.

Povoljna klima je osnova za ozbiljan razvoj različitih vrsta turističke delatnosti. Centralni turistički sadržaji u Srbiji su koncentrisani na planinama ( Kopaonik i Zlatibor), banjama, kao i pored reka i jezera, i za uspeh turističke ponude, klima je izuzetno važna.

Nepovoljna klima stvara velike teškoće u suvozemnom, rečnom ili vazdušnom saobraćaju. Visoke ili niske temperature znatno oštećuju saobraćajnu infrastrukturu. Neke klimatske pojave, kao na primer magla, ometaju sve oblike saobraćaja. Poledicu na putevima stvaraju niske temperature, kao i led na određenim vodenim površinama, što sve utiče negativno na saobraćaj, a samim tim i na privredu i ekonomski razvoj.

U moderno vreme se neki od klimatskih elemanata koriste u proizvodnji energije, kao što se na primer snaga vetra korsti za pokretanja vetrenjača. Takođe i solarna energija, koja se dobija putem solarnih kolektora, je vid ekološki čiste i praktično neiscrpne energije koji treba sve više da koristimo.

Stanovništvo bira povoljniju klimu za život, tako da je logično da su najgušće naseljeni delovi Srbije u nižim predelima, a kako se klimatski uslovi pogoršavaju, na većim nadmorskim visinama gustina stanovništva se smanjuje. Poznato je da su poplave rezultat velikih padavina a suše nastaju usled visokih temperatura bez padavina u dužem vremenskom periodu.

Negativan uticaj na poljoprivredne useve imaju gradonosni oblaci, razorni vetrovi ili rani prolećni mrazovi, tako da klima konstantno, direktno i značajno utiče na čoveka i njegov kvalitet života.

izvor: vremesutra.rs

PREPORUKA