back to top

Da li je „superhrana“ zaista tako super

Pod „superhranom“ najčešće se podrazumevaju namirnice bogate antioksidansima, vlaknima i masnim kiselinama.

Ipak, stručno govoreći, ne postoji zvanična definicija superhrane, osim što je naglašeno da je to hrana bogata hranljivim materijama koje blagotvorno utiču na naše zdravlje, prevenciju bolesti, neplodnost kod muškaraca i slično.

Ideja da se pojedine namirnice definišu kao superhrana više za cilj ima da podstakne zdravu ishranu bogatu voćem, povrćem, žitaricama i nemasnim mesom.

Originalna superhrana

Odakle uopšte potiče pojam superhrana? Izvorni termin nije imao mnogo veze sa bilo kojom formalnom naučnom ili nutritivnom studijom.

Izraz superhrana se zapravo pojavio početkom 20. veka kao strategija za prodaju banana. Razvijen od strane The United Fruit korporacije, kompanija je koristila termin da promoviše praktičnost banana kao svakodnevnog izvora jeftine i lako svarljive ishrane.

U članku objavljenom u izdanju časopisa The Scientific Monthli iz 1918. godine, autor Semjuel C. Preskot je primetio „pošto je jestivi deo okružen debelom korom, on je efikasno zaštićen od napada bakterija, plesni i drugih agenasa raspadanja.”

Dodajte bananu u žitarice, zgrabite jednu posle ručka, dodajte je u salatu ili ispohujte za večeru – svo ovo bogatstvo izbora i širok spektar primene čini je praktično super.

Kako je banana počela da dobija na popularnosti, tako se odomaćio i njen nadimak. Neko vreme, lekari su predstavljali banane kao sredstvo za borbu protiv brojnih bolesti, uključujući celijakiju i dijabetes. Pre otkrića glutena, Američka medicinska asocijacija je verovala da će banane u ishrani deteta pružiti olakšanje za celijakiju ili čak izlečiti je.

Superhrana 21. veka

Više od 100 godina nakon što je skovan, termin kao što je superhrana praktično je postao sinonim za pretpostavljene zdravstvene koristi.

Internet i društvene mreže mogu da plasiraju prednosti takozvane superhrane viralnim brzinama. Prehrambenoj industriji je potrebno samo neko naučno istraživanje o određenoj hrani, nekoliko dobro sročenih novinskih članaka, privlačna marketinška kampanja i praktično bilo šta može postati novootkrivena „superhrana“.

Dok pojedine „supernamirnice“ imaju čvrste dokaze o blagotvornom dejstvu na naše zdravlje i sveopštu podršku nutricionista, slavne ličnosti promocijom pojedinih namirnica mogu izazvati potpuno pometnju.

Hrana kao lek

Marketing superhrane stvorio je izuzetno unosan posao za prehrambenu industriju. Nedavno istraživanje kompanije Nielsen zaključilo je da potrošači traže „funkcionalnu hranu koja može umanjiti rizik od bolesti i/ili promovisati dobro zdravlje“.

Zdravstvene prednosti snažno utiču na izbor hrane koju ćemo kupiti i u većini slučajeva ne pitamo za cenu, ali nisu svi zdravstveni atributi jednako prepoznati širom sveta.

Štaviše, anketa je pokazala da otprilike 75 odsto globalnih ispitanika veruje da su „ono što jedu“, a skoro 80 ​​odsto aktivno koristi hranu za sprečavanje zdravstvenih problema, kao što su gojaznost, dijabetes, visok holesterol i hipertenzija. Čini se da se ovi nalazi poklapaju sa popularnošću superhrane sa dokazano najboljim efektima, kao što su voće, povrće i integralne žitarice koje se smatraju zdravim.

Najpopularnija superhrana

U periodu od 2011. do 2015. godine došlo je do povećanja od 202 procenta u broju novih prehrambenih proizvoda naslovljenih kao „superhrana“, „supervoće“ ili „super žito“, a isto istraživanje pokazalo je da je samo tokom 2015. godine došlo do porasta od 36 odsto u broju proizvoda za jelo i piće koji su predstavljeni sa prefiksom „super“.

Dok su „stare“ žitarice kao što su kinoa i heljda praktično postale sinonim za „superhranu“, upotreba čia semenki drastično se povećala tokom 2017, zajedno sa nizom drugih namirnica, među kojima su:

  • moringa
  • morske alge
  • borovnice
  • đumbir
  • kurkuma
  • maka
  • ovas
  • ječam
  • leblebije

Dok nauka podržava zdravstvene prednosti određenih namirnica, podižući ih na nivo „superhrane“, jasno je da je taj termin korisniji zbog svojih marketinških efekata nego zbog pružanja vrhunske ishrane.

Međutim, ovo postaje problematično kada se ljudi fokusiraju na marketing u odnosu na stvarnu nutritivnu vrednost određene hrane.

Superhrana ili super marketing

Iako pojedine namirnice mogu pružiti određene zdravstvene benefite, raznovrsnost i umerenost su podjednako važan faktor zdravlja.

Raznolikost ne samo u hrani koju jedemo, već i u esencijalnim vitaminima i mineralima koji su potrebni našem telu, ključni su za prevenciju mnogih bolesti.