Šta mora da sadrži dobra prezentacija

0

U današnjem poslovnom svetu, dobra prezentacija je neophodan alat svakog ko neku ideju ili podatak želi da izloži ljudima.

Načini na koje se one organizuju su različiti, ali čime god se bavili, sva je prilika da ćete nekada nekome morati nešto da prezentujete. Da li ćete to raditi baš vi ili neko iz vašeg tima, nije od presudnog značaja. Ono što jeste to su kriterijumi koje takva prezentacija mora da zadovolji.

Kao i kod svake forme komunikacije, tako i kod prezentovanja postoje izvesna pravila. Nevažno je da li pričamo o konferenciji na stručnom skupu ili o Powerpoint prezentaciji koju ćete pokazati investitorima – logika je slična: neka ono što prezentujete bude jasno, dobro organizovano i koncizno.

Kako se to može postići? Evo nekoliko kriterijuma koje dobra, odnosno efektivna prezentacija mora da ima.

Ove elemente najbolje je uzeti u obzir pre samog pravljenja prezentacije, ali isto tako, možete se osvrnuti na svoje ranije spremljene materijale i proceniti u kojoj meri su zadovoljili postavljene kriterijume, kako biste u budućnosti bili spremniji za ovaj zadatak.

Jasnoća je glavni element dobrih prezentacija

Prvi i najvažniji kriterijum je da znate o čemu pričate, te da to na prezentaciji stoji nedvosmisleno jasno. Kako biste mogli da nešto objasnite jednostavnim jezikom, bez suvišnih reči i zapetljavanja, neophodno je da to sami odlično razumete.

Zato ćete se možda često vraćati na neke delove u nameri da ih pojednostavite, što je svakako preporučljivo, imajući u vidu u kojoj meri će onaj ko vas sluša moći da vas prati.

Uvek na umu imajte ljude kojima se obraćate – to će odrediti nivo pojednostavljivanja stvari, kao i sam jezik koji ćete koristiti.

Šta mora da sadrži dobra prezentacija

Kratkoća i sažimanje informacija

Imajte na umu da ljudska pažnja ne traje dugo. Potrebno je da je privučete i zadržite toliko da imate vremena da iznesete sve što je važno. Zato prezentacija treba da bude kratka koliko je to moguće – ali nikako ne na štetu kvaliteta informacija koje izlažete.

Preporučljivo je da prezentacija sadrži što manje celih rečenica ili pasusa (što je pravilo od kog se odstupa onda kada za to postoje opravdani razlozi), odnosno da se oslanja na teze i da najvećim delom vama bude podsetnik o onome o čemu ćete govoriti, a za druge da bude podsetnik sa ključnim rečima i najvažnijim zaključcima.

Zaboravite na čitanje iz prezentacije: to se nikako ne preporučuje, pa je zato adekvatna priprema neizostavan deo prezentovanja.

Smislene celine

Najvažnije pravilo svake efektne prezentacije je to da je ona od samog početka planirana i dobro organizovana. To znači da, ako vam je neka ideja sinula pri kraju pravljenja prezentacije, a tiče se priče koja pokriva prvih deset minuta, nećete je ostaviti na kraju pa se onda vraćati na početak.

Umesto toga, više puta ćete se vraćati na njen sadržaj vodeći računa o tome da je on organizovan po smislenim, tematskim celinama. Idealno bi bilo da posle svake celine dođe primer koji bolje objašnjava tu celinu, ili uvodni deo pre svake celine koji će pružiti kontekst onome o čemu govorite. Sve, naravno, zavisi od same teme i onoga što izlažete, ali neka pravila su univerzalna. Ovo je jedno od njih.

Šta mora da sadrži dobra prezentacija

Uredan izgled

Ne morate da budete profesionalni dizajner da biste napravili urednu i na oko privlačnu prezentaciju. Međutim, ipak je potrebno voditi računa o tome kako ona izgleda: isto kao što nećete na poslovni sastanak otići u odeći za trening, tako i prezentacija ne sme da deluje traljavo i neozbiljno.

Zlatno pravilo dobre prezentacije je jednostavnost, odnosno minimalizam u dizajnu. Ne dajte se obeshrabriti brojnim predlozima za dizajn koji postoje u Powerpoint-u.

Dovoljno je da na beloj ili crnoj podlozi imate uredno formatiran tekst u ne više od dve boje (idealno je da su to boje povezane sa vizuelnim identitetom vaše firme), sa logoom vaše firme i elementima koji će joj dati kontekst i raspoznatljivost, bez suvišnih detalja ili, još gore, namerom da dizajnom prikrijete manjkavosti u njenom sadržaju, to jest u onome što je suština dobrih prezentacija.

Davanje primera

Makar oni bili u formi citata koji je povezan sa onime što izlažete, kratke metafore, crteža ili čega sličnog daće vašoj prezentaciji dinamiku. Primeri su odličan način da temi pristupite šire i neformalnije, te da pobliže objasnite ono što je zaključak određene smisaone celine.

Primerom, odnosno nečim što nije „suvi” sadržaj prezentaciju takođe možete otvoriti ili zatvoriti, kao što ih možete ubacivati pre ili posle smisaonih celina.

Ipak, imajte na umu da previše primera može da zamori slušaoce, kao i da razvodni celu temu, utičući time direktno na jasnoću i sažetost, pa zato ta dva kriterijuma uvek imajte na umu kada se bavite primerima u svojoj prezentaciji.

Poziv na akciju

Otkud sad ova ljuta prodajna preporuka u tekstu o prezentaciji? Nije greška; baš tu joj je i mesto. Kada nešto prezentujete, sva je prilika da ne očekujete da vas ljudi saslušaju, a potom zevajući izađu iz prostorije. Ne, ono što vi želite jeste da ih uključite, da ih podstaknete ne samo da vas slušaju, već i da uzmu aktivno učešće.

Zato publiku, to jest slušaoce, otvoreno možete pozvati na akciju – nešto ih pitajte, ponudite temu za kraću diskusiju, pitajte ih za njihova iskustva, otvoreno tražite njihovo mišljenje o nekoj temi na licu mesta i tome slično.

Na taj način povećaćete šanse da se ljudi zaista uključe, što će vašem izlaganju dati dinamiku, a samoj temi još nekoliko potencijalno korisnih uglova na koje je možda zaista važno obratiti pažnju. Dobar prvi utisak je najbitniji.

prezentacija

Prezentacija bi trebalo da predstavlja uprošćen prikaz strukture onoga što planirate da prezentujete. Ona vam je samo pomoćni alat, a ne nešto na šta se u potpunosti oslanjate.

Zato njena priprema iziskuje vreme, pa je isto tako preporučljivo da se prezentacijom ne bavite noć pre izlaganja (osim u slučajevima kao što su prezentujete iste stvari nekoliko puta nedeljno ili bilo šta što podrazumeva da ste već unapred prekaljeni u prezentovanju baš tog sadržaja).

Uzmite dovoljno vremena i imajte na umu da prezentacija ne postoji sama za sebe – ona je deo vas (tačnije, brendiranja poslovanja), vaše firme, vašeg imidža i profesionalizma, vašeg odnosa prema javnosti. Shodno tome joj i pristupajte.

PREPORUKA

Privrednicima u TK najveći problem nedostatak radnika i parafiskalni nameti

0

Rezultati redovnog godišnjeg anketiranja privrednika, predstavnika firmi članica komore i poslovnih očekivanja privrednika u 2024. godini, predstavljeni su danas u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Rukovodilac sektora udruženja Edina Kurtić u prezentaciji rezultata istakla je kako anketiranje daje bolji uvid u najveće izazove sa kojim se susreće poslovna zajednica, kao i poslovna očekivanja za 2024. godinu. Anketom su obuhvaćeni privredni subjekti iz cijelog kantona, pretežno proizvodne djelatnosti, što je u skladu sa samom strukturom privrede.

U strukturi anketiranih najviše je srednjih preduzeća, sa ostvarenim prihodom od prodaje preko 5.000.000 KM. Privredni subjekti u Tuzlanskom kantonu su uglavnom izvozno orijentisani, sa najznačajnijim tržištima u Evropskoj uniji (Njemačka, Austrija, Slovenija) i zemljama okruženja.

Najveći broj izvozno orijentisanih firmi je iz hemijske, metaloprerađivačke, plastičarke, drvoprerađivačke i tekstilne industrije.

“Anketirani privrednici su opće stanje poslovanja u 2023. godini ocijenili prosječnim (ocjena 3), a poredeći je s prethodnim godinama, 42,3 posto ispitanika je ocijenilo da je stanje isto, 30,8 posto da je bolje, dok 26,9 posto ocjenjuje da je 2023. godina bila lošija nego prethodne. U 2023. godini 23 posto ispitanih firmi moralo je smanjiti broj zaposlenih usljed otežanih uslova poslovanja, prije svega, zbog rasta troškova. 13,5 posto ispitanih je zaposlilo dodatne radnike. Većina anketiranih je zadržala postojeće kupce i tržišta, ali 25 posto anketiranih je izgubilo nekog od ključnih kupaca ili tržišta”, istakla je Kurtić.

Najveći problemi s kojima su se privrednici suočili u 2023. godini su radna snaga, inflacija, fiskalni i parafiskalni nameti te smanjena potrošnja i manja kupovna moć. Upravo su ovo faktori koji su označeni kao najuticajniji na poslovanje.

“Problem nedostatka radne snage je najveći izazov s kojim se privrednici suočavaju te ih se 82,7 posto susrelo s problemom pronalaska adekvatnih radnika. Najveća je potreba za radnicima u proizvodnji, mašinske i elektro struke, uglavnom bravara, zavarivača, cnc operatera. Međutim, prisutan je nedostatak radne snage i u svim ostalim djelatnostima pa će prema anketi u narednih pet godina privrednicima nedostajati i značajan broj radnika u građevinarstvu, drvopreradi, tekstilu, ugostiteljstvu te vozači u međunarodnom saobraćaju. Od zanimanja s visokom stručnom spremom, najveća potreba je za mašinskim i elektro inženjerima te diplomiranim ekonomistima”, istakla je Kurtić.

Samo četiri posto ispitanih firmi je u prethodnom periodu koristilo uvoznu radnu snagu, ali je 29 posto izjavilo da su, u slučaju potrebe, spremni zapošljavati radnike iz inostranstva. Olakšavanje procedura prilikom zapošljavanja stranaca bi sigurno povećale i spremnost firmi za uvoz nedostajuće radne snage potrebne za očuvanje obima proizvodnje i ugovorenih poslova.

Anketirani privrednici nisu optimistični s očekivanjima u 2024. godini. Skoro pola anketiranih očekuje da će doći do pogoršanja uslova poslovanja, što usljed globalnih ekonomskih poremećaja, to i zbog domaćeg poslovnog ambijenta. Smanjenje doprinosa na plate je ključna mjera koja bi u ovom momentu najviše olakšala poslovanje domaćim kompanijama jer bi omogućila prostor za povećanje neto isplata radnicima čime bi se smanjio odliv kvalifikovane radne snage u inostranstvo.

akta.ba

Vremenska prognoza Srbija — 100% U realnom vremenu!

0

Vremenska prognoza Srbija, kakvo je vreme u Srbiji, vreme sutra u Beogradu ili vremenska prognoza Niš. Sve o vremenu u Srbiji saznajte na našem sajtu.

Klima Srbije predstavlja skup meteoroloških uticaja na teritoriji Republike Srbije u dužem vremenskom periodu. Klima je osnovni prirodni resurs koji je proizvod “klimatskog sistema”.

Za razumevanje klime u Srbiji, bitno je definisati klimatske elemente, tipove klime u Srbiji i njihov uticaj na savremeni život stanovnika Republike Srbije.

Vremenska prognoza Srbija — 100% U realnom vremenu!

Vremenska prognoza Srbija i klimatski elementi

Za precizno određivanje klime jedne geografske celine neophodno je imati tačne podatke o glavnim meteorološkim elementima, kao što su:

temperatura vazduha

pravac i brzina vetra

vlažnost vazduha

oblačnost

vazdušni pritisak

osunčanost

količina atmosferskih padavina

Ti podaci se precizno mere na meteorološkim stanicama širom Srbije i zatim šalju u Republički Hidrometerološki zavod (RHMZ) gde se sortirtaju, obrađuju, analiziraju i interpretiraju. Klima u Srbiji direktno zavisi od mnogih faktora, od kojih su najznačajniji:

reljef

geografska širina i dužina

blizina velikih vodenih površina

rastojanje od vazdušnih masa sa različitim fizičkim osobinama

Reljef je kompleks oblika nastalih pod uticajem unutrašnjih i spoljašnjih sila. Odlike reljefa u velikoj meri određuju klimu i mikroklimu, kao i glavne specifičnosti pokrivača zemlje i vrste i rasprostranjenost vegetacije. Esencijalni elementi reljefa koji direktno utiču na klimu su pre svega nadmorska visina, zatim pravac pružanja planinskih lanaca u odnosu na vazdušne mase, kao i ekspozicija i raščlanjenost reljefa.

Školski primer značaja reljefa su Dinarske planine, koje zbog svog paralelnog položaja u odnosu na jadransku obalu ne dozvoljavaju vlažnim masama dublji prodor u unutrašnjost kopna. Ali duž rečnih tokova koji na mnogim mestima oštro presecaju planinske masive vazdušne mase mogu da prodru dalje ka unutrašnjosti.

U Srbiji egzistiraju kontinentalna klima na njenom severu, sa suvom i hladnom zimom i toplim i vlažnim letom, pri čemu su padavine umerene i dobro raspoređene, i elementi mediteranske klime na jugu sa veoma toplim i suvim periodom u leto i jesen i relativno hladnim i kišovitim zimama, dok su planine često zatrpane snegom.

Vremenska prognoza Srbija
Vremenska prognoza Srbija, vreme u Beogradu i drugim gradovima

Pošto zauzima središnji deo severne hemisfere našu klimu određuju relativno umerene karakteristike. Na nju utiču razne vazdušne mase sa severa i severoistoka evroazijskog kopna, koje su naravno suve i hladne, zatim tople vazdušne mase koje dolaze sa juga, sa prostora Sahare i na kraju vlažne vazdušne mase sa Atlantika, koje donose značajan deo vlažnosti iako je udaljenost Srbije od Atlanskog okeana oko 1,800 km.

Uticaj vodenih površina na klimu je izuzetan. To se posebno odnosi na mikroklimu i klimu na lokalnom nivou. Vodene površine osim što prouzrokuju čestu pojavu magle, takođe utiču na rast relativne vlažnosti vazduha i značajno ublažavaju temperaturne oscilacije.

Moramo uzeti u obzir uticaj prirodne i kultivisane vegetacije, šumskih površina i livada na mikroklimu. Peskovito, kamenito ili potpuno ogoljeno područje se leti brže zagreje, a zimi se brže ohladi, što ima veoma značajan uticaj na klimu.

I dolazimo do možda najznačajnijeg klimatskog faktora u moderno vreme, a to je čovek. Na žalost taj uticaj često nije pozitivan. Eksplozivan razvoj industrije i veoma intenzivan avio saobraćaj u poslednjih nekoliko decenija su uzrokovali oslobađanje enormnih količina ugljen-dioksida u atmosferu.

Osim neizbežnih oštećenja ozonskog omotača, te promene su dramatično uticale na i pojavu globalnog zagrevanja. Takve promene se osećaju i globalno i lokalno. Činjenica je da su veliki gradovi sa milionskim stanovništvom jednostavno pretvoreni u urbana ostrva toplote.

Tipovi klime u Srbiji

U Srbiji su identifikovana tri klimatska tipa: kontinentalni, umerenokontinentalni i izmenjenosredozemni.

Kontinentalna Klima u Srbiji

Kontinentalna klima je karakteristična za Panonsku niziju i u njenom obodnom delu ispod nadmorske visine od 800m. Razdelnik kontinentalne i umerenokontinentalne klime je tok Zapadne Morave, zatim u dolini Južne Morave ta granica dalje ide Leskovačkom kotlinom i dolinom Nišave.

U ovom tipu klime leta su topla, zime oštre a proleće je hladnije od jeseni. Srednja godišnja temperatura raste od severa ka jugu, pa je na primer na Paliću 10.5C, a u Beogradu 11.8C. Takođe temperature rastu i od zapada ka istoku, pa je tako u Sremskoj Mitrovici 10.8C, a Jaša Tomić ima 11.2C. U obodnom delu Panonske nizije srednje godišnje temperature su ispod 10C.

Ključni element klime ovog područja Srbije je Košava, vetar koji menja pravac duvanja zavisno od reljefa. Osim Košave, kao najjačeg vetra, u hladnijem delu godine se često pojavljuje severac, koji je zaslužan za hladnije vreme. U letnjem periodu su dominantni vetrovi koji donose padavine i dolaze sa zapada i severozapada.

Godišnja osunčanost je od 2,000 do 2,230 časova. Prosečna oblačnost je oko pet desetina pokrivenosti neba oblacima. Izmerena godišnja količina padavina u ovom klimatskom pojasu je između 600 i 700 mm.

Poljoprivredna proizvodnja je izuzetno razvijena pošto je raspored padavina takav da potpuno odgovara kultivisanim biljkama jer dobijaju padavine kad su im najpotrebnije, odnosno u prvom delu vegetacionog perioda. Sneg najčešće pada od novembra do marta a najveće snežne padavine su gotovo uvek zabeležene u januaru.

Vremenska prognoza Srbija — 100% U realnom vremenu!

Vremenska prognoza Srbija po gradovima

Umerenokontinentalna klima u Srbiji

Umerenokontinentalna klima nastupa južnije od granice sa kontinenalnom klimom. Tek na visinama iznad 1,400 m imamo planinsku klima sa veoma dugom, hladnom i oštrom zimom, mnogo snega i svežim i kratkim letom.

Umerenokontinentalni tip klime ima suva i umereno topla leta a jesen je toplija od proleća. Srednja godišnja temperatura opada sa visinom, tako da na svakih 100m nadmorske visine, temperatura pada za 0.6C. U ovom klimatskom pojasu su zabeležene najniže temperature u Srbiji. Nedaleko od Sjenice, na Pešterskoj visoravni je 26. Januara 2006 izmerena najniža ikada zabeležena temperatura u Srbiji, od kada se provode merenja, od -39C. To je najhladniji deo Srbije. U Sjeničkoj kotlini, koja je iznad 1,000m nadmorske visine se često zadrži hladan vazduh koji uzrokuje veoma niske temperature.

Dominantni vetrovi u umerenokontinentalnoj klimi su severni, istočni i severozapadni. Oblačnost je oko šest desetina pokrivenosti neba. Godišnja osunčanost je od 1,500 do 2,000 časova. Izmerena prosečna godišnja količina padavina u ovom klimatskom pojasu je između 1,000 i 1,350 mm. Reljef predominantno utiče na količinu padavina.

Sneg se najduže zadržava na većim nadmorskim visinama. Preko 150 dana godišnje sa snežnim pokrivačem je zabeležno na Šar Planini i Kopaoniku. Interesantna varijacija ove klime je Župska klima u Aleksandrovačkoj kotlini, koje se formira u predelu okruženom planinama i dobro zaštićenom od severnog vetra.

Zbog dužeg zadržavanja vazduha u kotlinama, on se zagreva i kao rezultat u toj oblasti je toplije nego u planinskom okruženju. Ovaj tip klime je takođe prisutan i u Vranjskoj kotlini i u još nekoliko manjih kotlina. Takva klima izuzetno pogoduje razvoju vinogradarstva i voćarstva.

Vremenska prognoza Srbija — 100% U realnom vremenu!

Izmenjenosredozemna klima

Na širem prostoru Metohijske kotline, niz dolinu Belog Drima se oseća uticaj izmenjenosredozemne klime. Taj tip klime je takođe prisutan u nižim delovima Šar-planine i Prokletija.

Najtoplije je u Prizrenu, sa srednjom godišnjom temperaturom od 11.8C. Izuzetna karakteristika ove klime je da tokom zimskim meseci, živa nikad ne silazi ispod nultog podeoka. Padavine su intenzivnije u zapadnom delu (Dečani sa 1,170 mm) nego u istočnom (Vučitrn sa 600 mm). U samom podnožju Prokletija se nalazi i mesto Junik, na nadmorskoj visini od 530m, gde je izmerena najveća prosečna količina padavina u Srbiji od 1,417 mm.

Ključni elementi izmenjenosredozemne klime omogućavaju da se osim ratarstva, u ovom području stanovništo izuzetno uspešno bavi i voćarstvom i vinogradarstvom.

Vremenska prognoza Srbija i savremeni život

Tip klime direktno određuje rasprostranjenost poljoprivrednih kultura, što je izuzetno važno za čoveka. Klima ima snažan uticaj na turizam, saobraćaj, energetiku i mnoge druge oblasti.

Povoljna klima je osnova za ozbiljan razvoj različitih vrsta turističke delatnosti. Centralni turistički sadržaji u Srbiji su koncentrisani na planinama ( Kopaonik i Zlatibor), banjama, kao i pored reka i jezera, i za uspeh turističke ponude, klima je izuzetno važna.

Nepovoljna klima stvara velike teškoće u suvozemnom, rečnom ili vazdušnom saobraćaju. Visoke ili niske temperature znatno oštećuju saobraćajnu infrastrukturu. Neke klimatske pojave, kao na primer magla, ometaju sve oblike saobraćaja. Poledicu na putevima stvaraju niske temperature, kao i led na određenim vodenim površinama, što sve utiče negativno na saobraćaj, a samim tim i na privredu i ekonomski razvoj.

U moderno vreme se neki od klimatskih elemanata koriste u proizvodnji energije, kao što se na primer snaga vetra korsti za pokretanja vetrenjača. Takođe i solarna energija, koja se dobija putem solarnih kolektora, je vid ekološki čiste i praktično neiscrpne energije koji treba sve više da koristimo.

Stanovništvo bira povoljniju klimu za život, tako da je logično da su najgušće naseljeni delovi Srbije u nižim predelima, a kako se klimatski uslovi pogoršavaju, na većim nadmorskim visinama gustina stanovništva se smanjuje. Poznato je da su poplave rezultat velikih padavina a suše nastaju usled visokih temperatura bez padavina u dužem vremenskom periodu.

Negativan uticaj na poljoprivredne useve imaju gradonosni oblaci, razorni vetrovi ili rani prolećni mrazovi, tako da klima konstantno, direktno i značajno utiče na čoveka i njegov kvalitet života.

izvor: vremesutra.rs

PREPORUKA