Profil idealnog zaposlenika

Profil idealnog zaposlenika zavisi od kriterija koji su vam važni pri odabiru novih kandidata za posao.

Kada tražite kandidata za radno mesto u svojoj firmi, veoma često u svojoj glavi imate određenu sliku o tome kako bi trebalo da izgleda ne samo radna biografija te osobe, već i kako se ona sama ponaša, izgleda i slično. I ponekad može biti teško odvojiti tu sliku od onoga što vam je zapravo na raspolaganju.

Uspeh profesionalne selekcije direktno je povezan sa time koliko su jasno definisani kriterijumi koji su vam važni za odabir novozaposlenog. I ti kriterijumi međusobno se razlikuju po svojoj „težini”, odnosno po tome koliko su prioritetni.

Na primer, može vam biti daleko važnije da li osoba zna da koristi neki specijalizovan softver od toga da li je završila studije na ovom ili onom univerzitetu.

Međutim, ponekad možemo biti previše usmereni ka tim kriterijumima, tragajući uporno za nekim ko bi se uklopio u šablon koji smo sami stvorili. Tome svakako doprinose i određeni trendovi koji postoje na polju zapošljavanja, ali i biznisa uopšte.

Nametanje trendova

Svaka pozicija zahteva drugačiji profil
Svaka pozicija zahteva drugačiji profil

Jedan od takvih trendova ili, tačnije, uvreženih mišljenja jeste da je poželjno da svaki kandidat bude komunikativan, ljubazan, prodoran, energičan i slično.

Ova takozvana tiranija ekstraverzije nameće ljudima zahtev da moraju biti takvi kako bi se uopšte našli pod radarom potencijalnih poslodavaca, što je samo delimično tačno.

Naime, ako tražite osobu koja će raditi u prodaji, marketingu ili će na bilo koji drugi način dolaziti u kontakt sa većim brojem drugih ljudi ili kupcima, onda zaista jeste poželjno da ona ima takve osobine.

Međutim, ako tražite nekoga ko će umeti da vodi računa o nabavci ili da piše kodove, onda to da li će takva osoba biti prodorna ili tiha i nenametljiva zaista ne igra nikakvu ulogu u tome kako će ona obavljati svoj posao.

Zato je profil idealnog kandidata – nepostojeći, posebno ako ne preciziramo za koje radno mesto. Međutim, i kada je u pitanju definisano radno mesto, isto se veoma lako može desiti da upadnemo u zamku idealnog kandidata.

Kako ne upasti u zamku idealnog zaposlenika

Profil idealnog zaposlenika
Definicijom kriterijuma izbegavamo pristrasnosti

Tako obično zamislimo osobu – stvarnu osobu – određenog pola, godina, iskustva, osobina, veština – kao idealnog kandidata i može se desiti da nam odlični kandidati promaknu samo zato što iščekujemo da će možda baš sledeći biti taj idealan. A idealan može, a i ne mora da se pojavi. Ikada.

Definisanost kriterijuma je najbolji lek za ovakve vrste pristrasnosti. To se može postići tako što će se najpre izlistati svi kriterijumi koje očekujemo od svojih zaposlenih, a koje možda i ne želimo da stavimo u sam tekst oglasa.

Potrebno je sve ih izlistati na jednom mestu, a zatim o svakom od njih promisliti i dodeliti mu određenu težinu.

Recimo, za posao menadžera društvenih mreža nije neophodno da osoba ima završen fakultet, ali je za posao građevinskog inžinjera bitno ne samo da ima završen fakultet, već možda i da ima odgovarajuću licencu.

Zato će nam u prvom slučaju kriterijum obrazovanja biti sporedan, ali u drugom će biti ključan.

U procesu odabira kriterijuma koji su stvarno bitni nema prečica. To znači da ćete za svako radno mesto morati da promislite šta je ono što vam je zaista potrebno, a zatim i da proverite u praksi koliko su vaši kriterijumi realni i utemeljeni.

Naravno, ovakve provere prilično su skupe – ako organizujete selekciju sa pogrešno postavljenim kriterijumima ili, još gore, zaposlite osobu koja ne poseduje (uopšte ili dovoljno) veštine koje su za njeno radno mesto potrebne.

Profil idealnog zaposlenika se menja od pozicije

Profil idealnog zaposlenika

Zato je potrebno tri put meriti, a jednom seći, kako biste povećali šanse da ste doneli odluku koja je zasnovana na realnim, objektivnim procenama, a ne na željama, predrasudama ili nerealističkim očekivanjima.

Zato u ovaj proces možete uključiti i druge važne ljude iz firme – bilo da su vaši najbliži saradnici ili osobe koje će neposredno sarađivati sa novim zaposlenim i koje, možda i bolje od vas, imaju prilično jasnu ideju o tome koje veštine i kompetencije bi takva osoba trebalo da ima.

Ali, pre svega – zaboravite na potragu za idealnim zaposlenim, jer on možda i ne postoji. U profesionalnoj selekciji stvari se ne posmatraju jednostrano – nije nam važno kakva je neko osoba generalno, već nam je bitno u kojoj meri se ono što ta osoba donosi u firmu poklapa sa onime što nam je potrebno.

Program regionalnih grantova Telemach fondacije – podrška za 12 projekata koje koristi 28.000 članova lokalnih zajednica

Najavljen novi ciklus programa za 2023. godinu

 U Sarajevu je, u organizaciji Telemach fondacije, održana završna konferencija I ciklusa Programa regionalnih grantova. U okviru ove jedinstvene inicijative dodijeljena su grant sredstva u iznosu većem od 54.000 KM za realizaciju 12 projekata u lokalnim zajednicama uz angažman više od 1500 učesnika u realizaciji projekata, te ostvarena indirektna korist za više od 28.000 članova zajednice.

Vesna Bajšanski Agić, izvršna direktorica Fondacije Mozaik i članica žirija, istakla je da je filantropija pokretač razvoja zajednica, te da je zahvaljujući transparentnosti i pozitivnom, dugoročnom utjecaju na lokalne sredine Telemach BH  ovim Programom napravio značajan iskorak u ovoj oblasti, koji bi mogao biti primjer drugim kompanijama.

Ponosni smo na rezultate i naše partnere, organizacije civilnog društva koje svakodnevno doprinose poboljšanju kvaliteta života i svojom proaktivnošću pomjeraju granice razvojne filantropije“, istakla je Maja Tursunović, direktorica Telemach fondacije.

Mapirali smo biciklističku stazu Klek, dio spomenika prirode Tajan, u dužini od 21 km, te dobili mogućnost da se naša trka uvrsti u kalendar Biciklističkog saveza Bosne i Hercegovine“,  istakao je Admir Hadžić,  iz BK„Tajan“ iz Zavidovića, jednog od korisnika granta.

Veliku radost među mališanima, Program regionalnih grantova donio je i u Bileću. „Klub muzičke omladine“ je projekat udruženja Eho, koji je omogućilo djeci sticanje muzičkog obrazovanja, uz intencije da projekat preraste u muzičku školu“, kazao je Lazar Gnjato, iz udruženja „Eho“.

Hajdi Mostić, predsjednica UO Telemach fondacije, je proglasila poziv Programa regionalnih grantova za 2023. godinu otvorenim, te pozvala organizacije civilnog društva da se prijave.

Program će i ove godine biti namijenjen finansiranju obrazovnih projekata, te projekata brige o okolišu u manjim lokalnim zajednicama, kojima su ovakvi izvori podrške limitirani. Raspoloživi budžet za 2023. godinu iznosi 54.000 KM, a podrška po jednom projektu je do 5.000 KM. Rok za podnošenje prijava je 18. mart 2023. godine“, istakla je Mostić.

Osnivač Telemach fondacije je kompanija Telemach BiH, vodeći telekomunikacijski operater u BiH, sa ciljem dugoročnog doprinosa održivosti i prosperitetu društva kroz podršku obrazovanju, zaštiti životne sredine, te lokalnim zajednicama. Program regionalnih grantova je značajan iskorak u segmentu korporativne filantropije za društvo u cjelini.

Više informacija o projektu i link za prijavu potražite na: Program regionalnih grantova 2023| Telemach BH

Preduzetništvo nije za svakoga

0

Preduzetništvo kao poziv nije za svakoga, evo pitanja koja morate postaviti sebi da bi uspjeli u svetu biznisa kao samostalni preduzetnik

Mladi gospodin Petrović nedavno je pokrenuo svoj biznis. Kao i većina novopečenih preduzetnika, ubrzo se saživeo sa poslovnom rutinom; a ono što nekad beše ideja u najavi, polagano je napredovalo ka konkretnim rezultatima. To je, dakle, bilo to, i napokon se pronašao u ulozi koja mu savršeno leži.

Koju godinu kasnije, g. Petrović još uvek neumorno radi na širenju poslovanja. Sada je već poprilično uhodan, a povremeni izazovi i večito spavanje „sa jednim otvorenim okom“ i dalje ga drže u pripravnosti. Sasvim uobičajena preduzetnička priča – ali, nešto, ipak, nije u potpunosti štimalo. Tačnije, sve češće bi mu se potkrala pomalo neuobičajena misao: da li je ovo i dalje onaj savršeni posao iz snova?

I može li se u trenutnoj ulozi zamisliti i za 5, 10 ili 20 godina?

Preispitivanja ovakvog tipa imala su još manje ugodnu stranu: naime, nije bilo nimalo lako razlučiti njihov pravi uzrok. Jer, mogao ih je pokrenuti prolazni osećaj nezadovoljstva, ili pak, saznanje da preduzetnička delatnost ipak nije ono pravo. Sem toga, mladi gospodin Petrović tek je jedan od mnogobrojnih koji će se, pre ili kasnije, suočiti sa navedenom dilemom.

Za one „zelenije“ i neiskusnije, ovakav osećaj može stvoriti popriličnu konfuziju. Znate ono – pokrenuli ste sjajnu priču, sve ide kako treba, ali dosadni crvić sumnje i dalje vam ne da mira. I naravno, kvari onu savršenu sliku u kojoj su kockice napokon počele da se slažu.

I pomalo neočekivano, nađete se u situaciji da, poput mladog g. Petrovića, stanete i zapitate se – „I, šta sada?“

Da li je moguće da ste zaista promašili karijeru? Ili je, možda, sasvim dovoljno da odete na odmor i malo razbistrite misli?

Odakle uopšte početi sa (pre)slaganjem kockica?

Preduzetništvo će vas uvući u svoj svet
Preduzetništvo će vas uvući u svoj svet

Za početak, analizirajte situaciju

Biti uvek korak ispred svih – a ponekad i ispred samoga sebe – sastavni je deo one preduzetničke realnosti. Kada ste u „sam svoj gazda“ ulozi, ta realnost je satkana od čestih promena planova, funkcionisanja od danas do sutra i prilagođavnja trenutnim okolnostima. U svemu tome, nije nimalo isključeno da, sasvim nehotično, precenite sopstvene mogućnosti.

Kako onda znati na čemu ste zapravo?

Za početak, zapitajte se sledeće:

  • Da li ste istinski razočarani onim što preduzetnička delatnost suštinski podrazumeva, ili je vaše nezadovoljstvo rezultat trenutnog pritiska ili doživljaja stresa?
  • Da li je uzrok vaše nesigurnosti neko konkretno (neprijatno) iskustvo, ili ste sebi postavili nerealne ciljeve?
  • Može li biti da ste odabrali delatnost koja vam iz nekog razloga ne „leži“?

Posložite najpre odgovore na navedena pitanja, jer će vam oni biti preduslov za dalje sklapanje šire slike.

Improvizujte

Koliko god bila zahtevna, preduzetnička uloga nesumnjivo ima i dobrih strana – a to je, na prvom mestu, usklađivanje odluka sa sopstvenim potrebama i težnjama. Preduzetnička rutina, doduše, daleko je od one standardne i svima poznate – jer, iako je fleksibilnost vaš najjači adut, možda ste još uvek u potrazi za idealnim načinom da svoje poslovanje organizujete po sopstvenom nahođenju.

A kreiranje odgovarajuće poslovne klime svakako će se odraziti na produktivnost i osećaj zadovoljstva – kako vas lično, tako i tima sa kojim sarađujete. Počnite, recimo, od spiska obaveza koje vas nepotrebno opterećuju, a koje možete nekome delegirati. Podstaknite zaposlene da iznesu sopstvene predloge za unapređivanje radne atmosfere. Eksperimentišite sa uvođenjem izmena u radni proces sve dok ne uspostavite sistem koji će vama najviše odgovarati. Čak i postepene promene poput ovih mogle bi, za početak, biti sasvim dovoljne.

Možda vam je zaista samo potreban odmor

Iako je pomenuta fleksibilnost jedna od prednosti preduzetništva, činjenica je da nećete moći uvek biti fleksibilni u meri u kojoj biste želeli. Prilagođavanje trenutnih okolnosti sopstvenim potrebama ponekad će zahtevati da pričekate „pravi trenutak“ – odnosno idealne uslove da sprovedete svoje zamisli u delo. I čak se i tada može desiti da shvatite kako vas onaj osećaj nezadovoljstva, uprkos svemu, ne napušta.

A ukoliko ste iz ma kojih razloga prinuđeni da održavate status quo, zašto ne biste iz toga izvukli ono najbolje?

Pod uslovom da vam okolnosti to dozvoljavaju, mogli biste napokon sebi priuštiti toliko potreban odmor. Zaboravite na trenutak na kancelariju. Zaboravite na mejlove i na sastanke i na klijente, i dozvolite si luksuz bega od svakodnevice. Stavite, za promenu, sebe na prvo mesto, i posvetite se brizi o svom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Zbog čega je ovo toliko važno?

Pa, recimo zato što biste, nakon privremenog „isključivanja“, mogli zaključiti da je vaše nezadovoljstvo posledica trenutnog zasićenja.

Jer, idealna work-life ravnoteža zvuči sjajno u teoriji; ali dovoljno je prisetiti se 2 magične reči – burnout sindrom – i najednom shvatate da stvari u praksi ipak nisu toliko jednostavne.

Preduzetništvo ne daje puno slobodnog vremena
Preduzetništvo ne daje puno slobodnog vremena

Oprobajte se u drugačijoj ulozi

„Znate, ja sam vlasnik kompanije te-i-te.“

Kako to sjajno zvuči! Makar u onoj standardnoj teoriji, ili dok ne shvatite da vas uloga prvog čoveka preduzeća zapravo – iscrpljuje i opterećuje.

Jer, niti su svi preduzetnici rođeni lideri, niti je marljivo usavršavanje liderskih veština garancija da će vam ta uloga po pravilu „sesti“.

Posvetiti se preduzetništvu, između ostalog, podrazumeva i neprekidni proces otkrivanja vaših jačih i slabijih strana. A pronalaženje uloge u kojoj se osećate potpuno udobno, po pravilu će zahtevati i malo prilagođavanja. Zašto ne biste, na primer, deo upravljanja biznisom prepustili još nekome? Ravnomerna podela odgovornosti značiće i ravnomernu podelu stresa, pogotovo ukoliko postoji realna potreba za pojačanjem.

A mogli biste, recimo, ulogu rukovodioca u potpunosti poveriti osobi od poverenja. U tom slučaju vi i dalje ostajete lider „iz senke“, s tim da će pritisak kome ste izloženi biti neuporedivo manji.

Na kraju krajeva, razmotrite i opciju da se nađete na poziciji zaposlenog u sopstvenom preduzeću, jer to može biti savršena uloga za sve koji bolje funkcionišu kao timski igrači.

Krenite iznova

Koliko puta ste čitali o ljudima koji na neuspehe gledaju kao na jedinstvene putokaze?

To su svi oni koji ne odustaju tako lako, a pogreške im samo predstavljaju način da otkriju formulu uspeha. U svetu samostalnog poslovanja, često će se odazivati na ime „serijski preduzetnik“.

Ako u nekom trenutku shvatite da vaš sadašnji poduhvat nije „ono pravo“, razlog može biti i taj što ste odabrali delatnost ili nišu u kojoj vaš pun potencijal ne dolazi do izražaja. Sem toga, veliki broj preduzetnika godinama će tragati za sferom poslovanja u kojoj se napokon osećaju kao „svoji na svome“. I to ih ni u kom slučaju ne čini neuspešnima – naprotiv, to je samo dokaz njihove nepokolebljive upornosti.

Pa ipak, o prednostima serijskog preduzetništva postoje i oprečna mišljenja. Dok će pojedincima to biti način da se napokon pronađu u svojoj priči, drugi će, pak, shvatiti da preduzetništvo, naprosto, nije njihov fah. Caka je u tome što sve dok ne pokušate, nećete znati ni kojoj od ove dve grupe pripadate. Dobra vest je da vam nakon svega i dalje ostaju najmanje 2 opcije: ili ćete nastaviti tamo gde ste stali, ili ćete se odlučiti za sasvim drugačiji put.

Napuštanje preduzetničke realnosti, doduše, u početku bi vam se moglo činiti zastrašujuće, jer nije nimalo lako ponovo kretati iznova. Sve i da se vaša upornost naposletku izjalovi, u svakom slučaju stičete dragoceno iskustvo – a jednom kada se saživite sa preduzetničkom neizvesnošću, teško da će vam drugi izazovi delovati nepremostivo.