Žensko preduzetništvo – 5 svakodnevnih izazova

Današnji svet, sa svim svojim nelogičnostima i manama, ipak napreduje u pogledu osnaživanja žena u raznim pravcima, uključujući i žensko preduzetništvo

Danas se više nego ikad priča o ravnopravnosti polova, ali u praksi još uvek postoji još mnogo stvari koje nisu jasno definisane i koje se i dalje, prećutno, očekuju od žena. I pored mogućnosti izbora, ta očekivanja i sve ono sa čime se žene susreću zahteva podizanje svesti o svim onim izazovima sa kojima se suočavamo.

Ako pogledate današnji svet biznisa, videćete da njime i dalje dominiraju muškarci. To nije iznenađujuće, ako se u obzir uzme istorija, koja je sve donedavno samo muškarce prepoznavala kao podobne da se bave „teškim” pitanjima, u koja svakako spada i vođenje biznisa. Istina je da na listama najuspešnijih preduzetnika ima žena, ali većinu i dalje čine muškarci.

Budućnost će sigurno ovaj odnos sve više preokretati u korist ženska preduzetnica, ali kako bi to došlo, potrebno je biti svestan stvari sa kojima se preduzetnice suočavaju, kako bi se o tim problemima govorilo otvorenije i oni samim tim postajali manji tabu nego što su danas.

Zato ćemo se osvrnuti na pet najvećih izazova ženskog preduzetništva, iz perspektive žena koje same osnivaju i vode svoje biznise, uz delić iskustva, odnosno podeljenu misao nekih od uspešnih žena u svetu preduzetništva.

1. Kulturološki uslovljene vrednosti

“Znate, svih ovih godina, ja sam jela svoje kolačiće. Svih ovih godina ljudi su mi govorili kako su fantastični. Zato sam odlučila da uđem u posao prodaje kolačića. Moj muž je momentalno rekao: ‘Oh, dušo, to je tako glupa ideja.’ A onda su i moji roditelji izustili: ‘Nemaš ti šta da tražiš u biznisu prodaje kolačića.’ – Debi Filds

Žensko preduzetništvo postaje sve popularnije
Žensko preduzetništvo postaje sve popularnije

Jedan od prvih izazova za svaku ženu koja želi da se oproba u preduzetništvu su kulturom uslovljene vrednosti, odnosno tradicija. Svet je prilično šarenolik po pitanju toga kako se u određenim oblastima vidi uloga žene u društvu: što je društvo tradicionalnije, i uloga žene je više određena udajom, rađanjem, vođenjem računa o domaćinstvu i slično.

U ovakvim zemljama to predstavlja problem koji uopšte nije zanemarljiv, a on ponekad podrazumeva i to da se u sopstvenoj kući morate izboriti za pravo glasa.

Uloga muškarca dugo vremena se oslanjala na ideju da je on taj koji mora „doneti hleb na sto”, a u pomenutim konzervativnim sredinama, preduzetničke veštine žena često se doživljavaju takmičarski, to jest kao njena namera da preuzme ulogu glave porodice od muža.

Sa ovim izazovom se posebno suočavaju one porodice u kojima je i muškarac preduzetnik. Tada se najčešće muška deca vide kao naslednici posla, dok su ženska najčešće izuzeta iz toga. On se može prevazići isključivo tako što ćemo se držati svojih principa i urediti stvari najpre u svojoj kući, a potom se – koliko je to moguće – ne osvrtati na sva ona mišljenja ljudi imaju problem da se nose sa „ženom u pantalonama”.

2. Društvena diskriminacija

„Grozno je reći, ali dugo sam bila etiketirana zbog toga što sam dizajner venčanica i sada sam začuđena time kako sam uspela da to prevaziđem. Stvarno sam pokušala sve osim odustajanja, ali sam to uspela zahvaljujući tome što je ovo moj životni san.” – Vera Vong

Iako smo dobrano zagazili u 21. vek, broj ljudi koji i dalje veruje u to da su muškarci podobniji za biznis nije mali, niti zanemarljiv. Međutim, i sami smo skloni verovanju u određene stereotipe o tome šta su „muški” a šta „ženski” poslovi.

Da li vam se nekad desilo da ugledate ženu kako vozi gradski autobus, automehaničar je, vodoinstalater ili varilac, i da pomislite „Zašto žena radi ovaj posao”? To se sigurno svima, u nekoj formi, desilo, a istina je da iza toga stoji duboko, kulturološki i društveno uslovljeno stanovište da neki poslovi jednostavno nisu za žene (ili muškarce; isto važi i obrnutom pravcu – za muškarca koji radi kao vaspitač u vrtiću, kao ispomoć u kući i tome slično).

Činjenica je, dalje, da bi mnogi birali da radije sarađuju sa muškarcem nego sa ženom. Upravo pomenuto stanovište, kao i ono da se prosto zna da su muškarci bolji u biznisu (što je samo još jedna predrasuda), zadaju muku brojnim preduzetnicama.

Sa ovim izazovom suočavaju se i razvijenija, odnosno liberalnija društva, a bitka se vodi na ogromnom broju frontova, svakodnevno. Zato je važno znati da na ovakve stereotipe i predrasude možete naići bilo gde i bilo kada, ali ono što je ključno jeste to da ih prihvatimo baš kao ono što jesu – predrasude i stereotipi. Ne možemo promeniti šta okolina misli, ali možemo uticati na to šta ćemo mi raditi sa njihovim mišljenjem, zar ne?

3. Nedostatak poverenja investitora

„Šta je najgore što može da se desi? Da me svi odbiju; možeš misliti.” – Dž. K. Rouling

Ovo je izazov koji nastaje u trenutku kada je potrebno skupiti novac za otpočinjanje sopstvenog biznisa. Investitori su, generalno – mada je ovo vrlo povezano sa vrstom biznisa o kojoj je reč – naklonjeniji da veruju muškarcima, ali to nije nešto što bi se moglo izgovoriti naglas tek tako. Iza toga stoje dva već pomenuta izazova, a ženama je generalno potrebno mnogo više vremena i truda da bi dokazale svoju vrednost.

Žene u preduzetništvu i dalje imaju više prepreka nego muškarci
Žene u preduzetništvu i dalje imaju više prepreka nego muškarci

Prošle godine sam konkurisala za subvencije koje dodeljuje Republika Srbija preduzetnicima, i jedan od kriterijuma koji me je činio „ranjivom” grupom za samozapošljavanje bio je taj što sam žena.

Zahvaljujući toj činjenici dobila sam dodatne bodove pri ocenjivanju mog biznis plana, jer su u našoj zemlji žene teže zapošljive od muškaraca. Da li je ovo odličan vetar u leđa za preduzetnice ili pak diskriminacija prema muškarcima kroz favorizovanje određenog pola, još uvek ne umem da domislim. Verovatno zavisi od perspektive.

U svakom slučaju, ženama će sigurno trebati više strpljenja i upornosti da svoju biznis priču predstave stranama zainteresovanim za njeno finansiranje, kako bi se u fokusu našla održivost ideje, a ne pol onoga ko je prezentuje.

4. Balansiranje između privatnih i poslovnih obaveza

„Bilo je rizično. Bila sam udata i trudna sa najstarijim sinom. Ali, ja ne gledam na rizik isto kao i drugi ljudi. Kada si preduzetnik, moraš se voditi mišlju da ćeš uspeti.” – Lilijen Vernon

Ovo je verovatno prva stvar na koju većina pomisli ne samo kad je reč o ženama preduzetnicama, već i u kontekstu žena koje rade bilo koji posao. Stvar je u tome što će i one žene koje su odlično organizovale sve svoje obaveze plaćati danak u umoru i previše obaveza, a kamoli one koje pristaju na to da pod punom opremom igraju na dva terena: i domaćica i poslovna žena. Jedno svakako ne isključuje drugo, ali isto tako zahteva ozbiljno planiranje, hitro prilagođavanje i kompromise.

Ako je muškarac glava porodice, onda je žena njegov kičmeni stub, i upravo je to ono nad čime društvo verovatno strepi kada se posmatra ženski preduzetnički duh. Međutim, umesto da se vodi rat oko toga čija je uloga da se izbaci smeće, zar ne bi bilo konstruktivnije napraviti plan – a ujedno i vežbati sopstvene preduzetničke veštine – kad ko iznosi smeće i zatim ga se pridržavati?

5. Stres

“Osnovala sam The Body Shop 1976. kako bih uspela da zaradim za život, za sebe i dve ćerke, dok je moj muž Gordon pešačio po Americi. Nisam imala nikakvu obuku i nikakvo iskustvo i sve što sam znala o biznisu bio je savet mog muža da se trudim da na nedeljnom nivou zaradim 300 funti. Niko ne priča o preduzetništvu kao o preživljavaju, a ono to upravo jeste i to je ono što podstiče kreativno razmišljanje.” – Anita Rodik

Stres definitivno nije rezervisan samo za preduzetnice, već pogađa sve ljude koji bilo šta rade i stalo im je da to što rade zadovolji postavljene kriterijume.

Međutim, ako se setimo da žene, osim svega onoga što preduzetništvo donosi (a što nikako nije malo za poneti), moraju da se nose i sa svim onim što je gore opisano, onda je jasno da je taj stres kompleksniji. Potrebno je, dakle, ne samo nositi se sa svakodnevnim izazovima, nego sa svim onim što poziciju preduzetnice čini drugačijom u odnosu na muškarce preduzetnike.

Ne postoji svemogući recept koji će odneti sve ove probleme, ali svest o njima, kao i način na koji biramo da se nosimo sa takvim izazovima je ono što može da igru učini ravnopravnijom.

Od sveta koji je spreman samo za ženu-domaćicu koja sedi kod kuće, gleda serije, kuva ručak i neurotična je jer shvata da to nisu njeni krajnji dometi (žene koje same biraju ovakav stil života ne spadaju u ovu kategorizaciju), ipak smo, civilizacijski, prevalili dug put.

No, još mnogo je ostalo ispred nas: setite se samo Holivuda, gde se o jednakosti u tome ko je koliko plaćen tek sada govori potpuno otvoreno. Da li bi pre dvadeset godina bilo očekivano da Robin Rajt i Kevin Spejsi budu podjednako plaćeni za glavne uloge u seriji „House of Cards”? Odgovor na ovo pitanje je ono što uliva nadu u to da će budućnost biti još naklonjenija ženskim preduzetničkim poduhvatima.

Biznis lekcije iz serije Breaking Bad

Breaking bad je serija koja, u suštini ima, antijunaka, može nas mnogo naučiti o biznisu

Da su filmovi, a u poslednje vreme i TV serije, mnogo više od načina da se potroši vreme, jasno je svima koji su imali prilike da se sretnu sa nekim primerom vrednim pažnje.

Činjenica je da nas omiljeni junaci iz filmova i serija mogu nadahnuti, ili nam barem, na sopstvenim primerima, pokazati brojne situacije iz kojih možemo izvući korisne pouke. Pa čak i ako su ti junaci iz filmova ili, u ovom slučaju, serija, u suštini antiheroji.

Takva je i serija „Breaking Bad”, naziva adekvatno neprevodivog na naš jezik. Iako ima već nekoliko godina kako je prestala da se emituje, činjenica je da je reč o jednom od najboljih serijskih ostvarenja u istoriji mogućnosti da kroz kutiju gledamo male ljude koji u njoj nešto rade. (Ako niste pogledali ovu seriju, ovo je pravi trenutak da prestanete sa čitanjem, ukoliko ne želite da vam otkrijemo neke delove radnje).

Skromni počeci su bitni za čvrste temelje preduzeća
Skromni počeci su bitni za čvrste temelje preduzeća

Svi smo svedočili Volterovoj transformaciji, strepeli da li će ga žena Skajler i pašenog Henk provaliti, šta će biti sa njegovim i Džesijevim odnosom… Sve u svemu, od Voltera smo – i pored toga što je postao istinski antiheroj i jedan od onih likova za koje ne znamo da li navijamo ili jedva čekamo da dopadnu nekoj formi pravde šaka – mnogo toga mogli da naučimo.

Počni od malog, misli veliko

Šta je za osnivače Google-a bila garaža, to je za Voltera i Džesija bila kamp prikolica, koju su koristili kao pokretnu laboratoriju za pravljenje kristalnog meta. U početku nisu proizvodili mnogo, ali Volter je počeo da razmatra mogućnost rasta.

Sledeće što se dešava je delanje u pravcu tog cilja: Volt se udružuje sa dilerom koji mu obezbeđuje širu mrežu korisnika, što dovodi ne samo do zarade, već njegov proizvod dobija i odličnu reputaciju.

Naredni korak u ovom pravcu bila je saradnja sa Gasom, vlasnikom lanca restorana brze hrane, odnosno pržene piletine, koja je zapravo samo fasada za distribuciju droge. Gas je Volteru ponudio posao koji se nije mogao odbiti. Voltova zarada se drastično uvećava, a početna tačka – kamp prikolica – sad se čini kao daleka prošlost.

Šta smo ono rekli o delegiranju?

Najvažnije u sledu događaja od kamp prikolice do vrhunski opremljene laboratorije pod okriljem „Los Pollos Hermanosa” je Voltova usmerenost na ono što je njegova najveća snaga – kuvanje meta, dok su distribucija i prodaja od samog starta delegirani, napre Džesiju, a kasnije se proširuju čak i van severnoameričkog kontinenta.

Da je morao sve ovo da radi, u početku bez partnera, kasnije i bez čitave mreže saradnika, da li bi Volt uspeo da postane tako uspešan u onome što radi?

Breaking bad pokazuje šta se dešava kad neko zna svoje jake strane i nedostatke
Breaking bad pokazuje šta se dešava kad neko zna svoje jake strane i nedostatke

Važno je imati dobar proizvod

Volter Vajt nije postao Hajzenberg zato što je imao prijatan osmeh. Volter Vajt je postao faca u svom miljeu zato što je bio najbolji u onome što je radio – kuvanju meta. Profesor hemije sa ipak nesvakidašnjim talentom, Volter je svoje znanje i talenat upotrebio kao resurs na kom se čitav njegov biznis model zasniva. Nije prošlo mnogo vremena otkad je postao čuven, pri čemu nemojmo zaboraviti da je reč o crnom tržištu, koje nema vrcave reklame, promotivne akcije i drastične popuste.

Ni u jednom trenutku kvalitet Volterovog proizvoda nije doveden u pitanje. Osim što je bio prepoznatljiv po kvalitetu, ovaj proizvod je to bio i po još jednom detalju – svojoj karakterističnoj svetloplavoj boji, što znači da je na prvi pogled bilo uočljivo o kom proizvodu je reč. Ovo takozvano brendiranje sigurno je pomoglo njegovoj popularnosti.

Potrebni su nam drugi ljudi

Voltov posao ne bi bio moguć bez ljudi, pa su zato odnosi sa njima od ključne važnosti i za njegov uspeh. Volter i Džesi se udružuju u poduhvatu koji će kasnije postati daleko veći od svoje početne tačke, a tokom cele serije fokus je na odnosima sa drugima. Sve što je postigao, Volter ne bi mogao bez drugih ljudi, a posebno bez Džesija na početku. Zato je partnerstvo, odnosno tim, često upravo ono što može da pokrene, odnosno rasformira jedan biznis.

Nemojmo, takođe, zaboraviti količinu energije koju je Volter ulagao u laganje, obmanjivanje i prikrivanje istine od svoje porodice, upravo u svrhe očuvanja dobrih odnosa sa njima.

Izlazak iz zone komfora je neophodan

Ponekad je – ispostaviće se na Volterovom primeru – dobro upuštati se u nepoznate stvari, posebno ako su nam strašne ili neprijatne. Uvek postoje mnogo „prljavog posla” koji je potrebno obaviti (pri čemu se ne misli na ilegalne poslove, kao u Volterovom slučaju), a upravo nas on podseća da ćemo, za potrebe sopstvenog biznisa, upravo mi biti ti koji će da zasuču rukave i čiste za nekom protutnjalom olujom go… neprijatnih okolnosti i ishoda. Naravno, sa tom „malom” razlikom da se to u Volterovom slučaju odnosi na laganje, obmanu, krađu i ubijanje radi „napredovanja u karijeri”. No, videli smo i kako se takvi slučajevi, baš kao i u realnosti, često završe.

Širenje poslovanja se radi van zone komfora
Širenje poslovanja se radi van zone komfora

Ono što je (imaginarnog) Voltera stavilo na sam (imaginarni) tron (imaginarnog) narko biznisa (opet imaginarnog) Albukerkija u Novom Meksiku, SAD negde krajem prve decenije drugog milenijuma jeste njegova nezamenljivost. Niko nije mogao da radi ono što je Volter radio, niko ga nije mogao odmeniti.

Eto još jedne lekcije od Voltera, od koga se – ako stvari posmatramo malo šire od jednostavnog dobro-loše izbora – i te kako može naučiti, bez obzira na to što je po svim relevantnim kriterijumima više negativac nego neko za koga navijamo. Za dobre đake nema loših učitelja, i zato poslušajmo njegove reči:

„Proveo sam ceo svoj život uplašen, prestravljen stvarima koje će se možda desiti, mogle bi se desiti, možda se neće desiti. Pedeset godina sam tako proveo. Zaticao bih sebe budnog u tri ujutru. Ali znaš šta? Otkad sam dobio dijagnozu, spavam sasvim dobro. Uvideo sam da je strah najgori. On je pravi neprijatelj. Zato, ustaj, idi u stvaran svet i šutni to kopile najjače što možeš pravo u zube.” – Volter Vajt

Online Casino u Hrvatskoj

U posljednjih nekoliko godina, svijet online kockanja doživio je ogromnu ekspanziju, a Hrvatska nije iznimka. Mnogi igrači prepoznaju prednosti igranja na mreži – od udobnosti vlastitog doma do široke ponude igara. Jedan od najistaknutijih online casina u Hrvatskoj je svakako Rizk hr Casino.

Povijest i licenciranje

Rizk Casino je globalno prepoznatljivo ime u industriji online kockanja. U Hrvatskoj, Rizk.hr nastoji zadovoljiti sve kriterije koji osiguravaju sigurno i pošteno igračko iskustvo. Državna regulacija i licenciranje osiguravaju da se casino pridržava strogih standarda u pogledu sigurnosti, transparentnosti i poštenja prema igračima.

Ponuda igara

Rizk hr Casino se ističe širokom ponudom igara. Od klasičnih slotova do stolnih igara poput blackjacka i ruleta, svaki igrač može pronaći nešto za sebe. Također, ljubitelji uživo igara mogu uživati u Live Casino sekciji gdje se igre vode u stvarnom vremenu s pravim krupjeima.

Bonusi i promocije

Jedan od najprivlačnijih aspekata online casina su svakako bonusi i promocije. Rizk.hr Casino nudi različite bonuse za nove igrače, kao i redovite promocije za postojeće korisnike. Važno je uvijek pažljivo pročitati uvjete i pravila kako biste najbolje iskoristili ponuđene bonuse.

Sigurnost i podrška korisnicima

Sigurnost je ključna za svako online iskustvo. Rizk.hr koristi najnovije tehnologije šifriranja kako bi osigurao privatnost i sigurnost korisničkih podataka. Osim toga, korisnička podrška dostupna je 24/7, pružajući pomoć i odgovore na sve upite igrača.

Zaključak

Online kockanje u Hrvatskoj nastavlja rasti, a casina poput Rizk postavljaju visoke standarde. Nudeći raznoliku ponudu igara, atraktivne bonuse, visoku razinu sigurnosti i izvanrednu korisničku podršku, Rizk.hr Casino je svakako jedan od vodećih izbora za hrvatske igrače koji traže kvalitetno online casino iskustvo.