Šta mora da sadrži dobra prezentacija

0

U današnjem poslovnom svetu, dobra prezentacija je neophodan alat svakog ko neku ideju ili podatak želi da izloži ljudima.

Načini na koje se one organizuju su različiti, ali čime god se bavili, sva je prilika da ćete nekada nekome morati nešto da prezentujete. Da li ćete to raditi baš vi ili neko iz vašeg tima, nije od presudnog značaja. Ono što jeste to su kriterijumi koje takva prezentacija mora da zadovolji.

Kao i kod svake forme komunikacije, tako i kod prezentovanja postoje izvesna pravila. Nevažno je da li pričamo o konferenciji na stručnom skupu ili o Powerpoint prezentaciji koju ćete pokazati investitorima – logika je slična: neka ono što prezentujete bude jasno, dobro organizovano i koncizno.

Kako se to može postići? Evo nekoliko kriterijuma koje dobra, odnosno efektivna prezentacija mora da ima.

Ove elemente najbolje je uzeti u obzir pre samog pravljenja prezentacije, ali isto tako, možete se osvrnuti na svoje ranije spremljene materijale i proceniti u kojoj meri su zadovoljili postavljene kriterijume, kako biste u budućnosti bili spremniji za ovaj zadatak.

Jasnoća je glavni element dobrih prezentacija

Prvi i najvažniji kriterijum je da znate o čemu pričate, te da to na prezentaciji stoji nedvosmisleno jasno. Kako biste mogli da nešto objasnite jednostavnim jezikom, bez suvišnih reči i zapetljavanja, neophodno je da to sami odlično razumete.

Zato ćete se možda često vraćati na neke delove u nameri da ih pojednostavite, što je svakako preporučljivo, imajući u vidu u kojoj meri će onaj ko vas sluša moći da vas prati.

Uvek na umu imajte ljude kojima se obraćate – to će odrediti nivo pojednostavljivanja stvari, kao i sam jezik koji ćete koristiti.

Šta mora da sadrži dobra prezentacija

Kratkoća i sažimanje informacija

Imajte na umu da ljudska pažnja ne traje dugo. Potrebno je da je privučete i zadržite toliko da imate vremena da iznesete sve što je važno. Zato prezentacija treba da bude kratka koliko je to moguće – ali nikako ne na štetu kvaliteta informacija koje izlažete.

Preporučljivo je da prezentacija sadrži što manje celih rečenica ili pasusa (što je pravilo od kog se odstupa onda kada za to postoje opravdani razlozi), odnosno da se oslanja na teze i da najvećim delom vama bude podsetnik o onome o čemu ćete govoriti, a za druge da bude podsetnik sa ključnim rečima i najvažnijim zaključcima.

Zaboravite na čitanje iz prezentacije: to se nikako ne preporučuje, pa je zato adekvatna priprema neizostavan deo prezentovanja.

Smislene celine

Najvažnije pravilo svake efektne prezentacije je to da je ona od samog početka planirana i dobro organizovana. To znači da, ako vam je neka ideja sinula pri kraju pravljenja prezentacije, a tiče se priče koja pokriva prvih deset minuta, nećete je ostaviti na kraju pa se onda vraćati na početak.

Umesto toga, više puta ćete se vraćati na njen sadržaj vodeći računa o tome da je on organizovan po smislenim, tematskim celinama. Idealno bi bilo da posle svake celine dođe primer koji bolje objašnjava tu celinu, ili uvodni deo pre svake celine koji će pružiti kontekst onome o čemu govorite. Sve, naravno, zavisi od same teme i onoga što izlažete, ali neka pravila su univerzalna. Ovo je jedno od njih.

Šta mora da sadrži dobra prezentacija

Uredan izgled

Ne morate da budete profesionalni dizajner da biste napravili urednu i na oko privlačnu prezentaciju. Međutim, ipak je potrebno voditi računa o tome kako ona izgleda: isto kao što nećete na poslovni sastanak otići u odeći za trening, tako i prezentacija ne sme da deluje traljavo i neozbiljno.

Zlatno pravilo dobre prezentacije je jednostavnost, odnosno minimalizam u dizajnu. Ne dajte se obeshrabriti brojnim predlozima za dizajn koji postoje u Powerpoint-u.

Dovoljno je da na beloj ili crnoj podlozi imate uredno formatiran tekst u ne više od dve boje (idealno je da su to boje povezane sa vizuelnim identitetom vaše firme), sa logoom vaše firme i elementima koji će joj dati kontekst i raspoznatljivost, bez suvišnih detalja ili, još gore, namerom da dizajnom prikrijete manjkavosti u njenom sadržaju, to jest u onome što je suština dobrih prezentacija.

Davanje primera

Makar oni bili u formi citata koji je povezan sa onime što izlažete, kratke metafore, crteža ili čega sličnog daće vašoj prezentaciji dinamiku. Primeri su odličan način da temi pristupite šire i neformalnije, te da pobliže objasnite ono što je zaključak određene smisaone celine.

Primerom, odnosno nečim što nije „suvi” sadržaj prezentaciju takođe možete otvoriti ili zatvoriti, kao što ih možete ubacivati pre ili posle smisaonih celina.

Ipak, imajte na umu da previše primera može da zamori slušaoce, kao i da razvodni celu temu, utičući time direktno na jasnoću i sažetost, pa zato ta dva kriterijuma uvek imajte na umu kada se bavite primerima u svojoj prezentaciji.

Poziv na akciju

Otkud sad ova ljuta prodajna preporuka u tekstu o prezentaciji? Nije greška; baš tu joj je i mesto. Kada nešto prezentujete, sva je prilika da ne očekujete da vas ljudi saslušaju, a potom zevajući izađu iz prostorije. Ne, ono što vi želite jeste da ih uključite, da ih podstaknete ne samo da vas slušaju, već i da uzmu aktivno učešće.

Zato publiku, to jest slušaoce, otvoreno možete pozvati na akciju – nešto ih pitajte, ponudite temu za kraću diskusiju, pitajte ih za njihova iskustva, otvoreno tražite njihovo mišljenje o nekoj temi na licu mesta i tome slično.

Na taj način povećaćete šanse da se ljudi zaista uključe, što će vašem izlaganju dati dinamiku, a samoj temi još nekoliko potencijalno korisnih uglova na koje je možda zaista važno obratiti pažnju. Dobar prvi utisak je najbitniji.

prezentacija

Prezentacija bi trebalo da predstavlja uprošćen prikaz strukture onoga što planirate da prezentujete. Ona vam je samo pomoćni alat, a ne nešto na šta se u potpunosti oslanjate.

Zato njena priprema iziskuje vreme, pa je isto tako preporučljivo da se prezentacijom ne bavite noć pre izlaganja (osim u slučajevima kao što su prezentujete iste stvari nekoliko puta nedeljno ili bilo šta što podrazumeva da ste već unapred prekaljeni u prezentovanju baš tog sadržaja).

Uzmite dovoljno vremena i imajte na umu da prezentacija ne postoji sama za sebe – ona je deo vas (tačnije, brendiranja poslovanja), vaše firme, vašeg imidža i profesionalizma, vašeg odnosa prema javnosti. Shodno tome joj i pristupajte.

PREPORUKA

Preduzetništvo nije za svakoga

0

Preduzetništvo kao poziv nije za svakoga, evo pitanja koja morate postaviti sebi da bi uspjeli u svetu biznisa kao samostalni preduzetnik

Mladi gospodin Petrović nedavno je pokrenuo svoj biznis. Kao i većina novopečenih preduzetnika, ubrzo se saživeo sa poslovnom rutinom; a ono što nekad beše ideja u najavi, polagano je napredovalo ka konkretnim rezultatima. To je, dakle, bilo to, i napokon se pronašao u ulozi koja mu savršeno leži.

Koju godinu kasnije, g. Petrović još uvek neumorno radi na širenju poslovanja. Sada je već poprilično uhodan, a povremeni izazovi i večito spavanje „sa jednim otvorenim okom“ i dalje ga drže u pripravnosti. Sasvim uobičajena preduzetnička priča – ali, nešto, ipak, nije u potpunosti štimalo. Tačnije, sve češće bi mu se potkrala pomalo neuobičajena misao: da li je ovo i dalje onaj savršeni posao iz snova?

I može li se u trenutnoj ulozi zamisliti i za 5, 10 ili 20 godina?

Preispitivanja ovakvog tipa imala su još manje ugodnu stranu: naime, nije bilo nimalo lako razlučiti njihov pravi uzrok. Jer, mogao ih je pokrenuti prolazni osećaj nezadovoljstva, ili pak, saznanje da preduzetnička delatnost ipak nije ono pravo. Sem toga, mladi gospodin Petrović tek je jedan od mnogobrojnih koji će se, pre ili kasnije, suočiti sa navedenom dilemom.

Za one „zelenije“ i neiskusnije, ovakav osećaj može stvoriti popriličnu konfuziju. Znate ono – pokrenuli ste sjajnu priču, sve ide kako treba, ali dosadni crvić sumnje i dalje vam ne da mira. I naravno, kvari onu savršenu sliku u kojoj su kockice napokon počele da se slažu.

I pomalo neočekivano, nađete se u situaciji da, poput mladog g. Petrovića, stanete i zapitate se – „I, šta sada?“

Da li je moguće da ste zaista promašili karijeru? Ili je, možda, sasvim dovoljno da odete na odmor i malo razbistrite misli?

Odakle uopšte početi sa (pre)slaganjem kockica?

Preduzetništvo će vas uvući u svoj svet
Preduzetništvo će vas uvući u svoj svet

Za početak, analizirajte situaciju

Biti uvek korak ispred svih – a ponekad i ispred samoga sebe – sastavni je deo one preduzetničke realnosti. Kada ste u „sam svoj gazda“ ulozi, ta realnost je satkana od čestih promena planova, funkcionisanja od danas do sutra i prilagođavnja trenutnim okolnostima. U svemu tome, nije nimalo isključeno da, sasvim nehotično, precenite sopstvene mogućnosti.

Kako onda znati na čemu ste zapravo?

Za početak, zapitajte se sledeće:

  • Da li ste istinski razočarani onim što preduzetnička delatnost suštinski podrazumeva, ili je vaše nezadovoljstvo rezultat trenutnog pritiska ili doživljaja stresa?
  • Da li je uzrok vaše nesigurnosti neko konkretno (neprijatno) iskustvo, ili ste sebi postavili nerealne ciljeve?
  • Može li biti da ste odabrali delatnost koja vam iz nekog razloga ne „leži“?

Posložite najpre odgovore na navedena pitanja, jer će vam oni biti preduslov za dalje sklapanje šire slike.

Improvizujte

Koliko god bila zahtevna, preduzetnička uloga nesumnjivo ima i dobrih strana – a to je, na prvom mestu, usklađivanje odluka sa sopstvenim potrebama i težnjama. Preduzetnička rutina, doduše, daleko je od one standardne i svima poznate – jer, iako je fleksibilnost vaš najjači adut, možda ste još uvek u potrazi za idealnim načinom da svoje poslovanje organizujete po sopstvenom nahođenju.

A kreiranje odgovarajuće poslovne klime svakako će se odraziti na produktivnost i osećaj zadovoljstva – kako vas lično, tako i tima sa kojim sarađujete. Počnite, recimo, od spiska obaveza koje vas nepotrebno opterećuju, a koje možete nekome delegirati. Podstaknite zaposlene da iznesu sopstvene predloge za unapređivanje radne atmosfere. Eksperimentišite sa uvođenjem izmena u radni proces sve dok ne uspostavite sistem koji će vama najviše odgovarati. Čak i postepene promene poput ovih mogle bi, za početak, biti sasvim dovoljne.

Možda vam je zaista samo potreban odmor

Iako je pomenuta fleksibilnost jedna od prednosti preduzetništva, činjenica je da nećete moći uvek biti fleksibilni u meri u kojoj biste želeli. Prilagođavanje trenutnih okolnosti sopstvenim potrebama ponekad će zahtevati da pričekate „pravi trenutak“ – odnosno idealne uslove da sprovedete svoje zamisli u delo. I čak se i tada može desiti da shvatite kako vas onaj osećaj nezadovoljstva, uprkos svemu, ne napušta.

A ukoliko ste iz ma kojih razloga prinuđeni da održavate status quo, zašto ne biste iz toga izvukli ono najbolje?

Pod uslovom da vam okolnosti to dozvoljavaju, mogli biste napokon sebi priuštiti toliko potreban odmor. Zaboravite na trenutak na kancelariju. Zaboravite na mejlove i na sastanke i na klijente, i dozvolite si luksuz bega od svakodnevice. Stavite, za promenu, sebe na prvo mesto, i posvetite se brizi o svom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Zbog čega je ovo toliko važno?

Pa, recimo zato što biste, nakon privremenog „isključivanja“, mogli zaključiti da je vaše nezadovoljstvo posledica trenutnog zasićenja.

Jer, idealna work-life ravnoteža zvuči sjajno u teoriji; ali dovoljno je prisetiti se 2 magične reči – burnout sindrom – i najednom shvatate da stvari u praksi ipak nisu toliko jednostavne.

Preduzetništvo ne daje puno slobodnog vremena
Preduzetništvo ne daje puno slobodnog vremena

Oprobajte se u drugačijoj ulozi

„Znate, ja sam vlasnik kompanije te-i-te.“

Kako to sjajno zvuči! Makar u onoj standardnoj teoriji, ili dok ne shvatite da vas uloga prvog čoveka preduzeća zapravo – iscrpljuje i opterećuje.

Jer, niti su svi preduzetnici rođeni lideri, niti je marljivo usavršavanje liderskih veština garancija da će vam ta uloga po pravilu „sesti“.

Posvetiti se preduzetništvu, između ostalog, podrazumeva i neprekidni proces otkrivanja vaših jačih i slabijih strana. A pronalaženje uloge u kojoj se osećate potpuno udobno, po pravilu će zahtevati i malo prilagođavanja. Zašto ne biste, na primer, deo upravljanja biznisom prepustili još nekome? Ravnomerna podela odgovornosti značiće i ravnomernu podelu stresa, pogotovo ukoliko postoji realna potreba za pojačanjem.

A mogli biste, recimo, ulogu rukovodioca u potpunosti poveriti osobi od poverenja. U tom slučaju vi i dalje ostajete lider „iz senke“, s tim da će pritisak kome ste izloženi biti neuporedivo manji.

Na kraju krajeva, razmotrite i opciju da se nađete na poziciji zaposlenog u sopstvenom preduzeću, jer to može biti savršena uloga za sve koji bolje funkcionišu kao timski igrači.

Krenite iznova

Koliko puta ste čitali o ljudima koji na neuspehe gledaju kao na jedinstvene putokaze?

To su svi oni koji ne odustaju tako lako, a pogreške im samo predstavljaju način da otkriju formulu uspeha. U svetu samostalnog poslovanja, često će se odazivati na ime „serijski preduzetnik“.

Ako u nekom trenutku shvatite da vaš sadašnji poduhvat nije „ono pravo“, razlog može biti i taj što ste odabrali delatnost ili nišu u kojoj vaš pun potencijal ne dolazi do izražaja. Sem toga, veliki broj preduzetnika godinama će tragati za sferom poslovanja u kojoj se napokon osećaju kao „svoji na svome“. I to ih ni u kom slučaju ne čini neuspešnima – naprotiv, to je samo dokaz njihove nepokolebljive upornosti.

Pa ipak, o prednostima serijskog preduzetništva postoje i oprečna mišljenja. Dok će pojedincima to biti način da se napokon pronađu u svojoj priči, drugi će, pak, shvatiti da preduzetništvo, naprosto, nije njihov fah. Caka je u tome što sve dok ne pokušate, nećete znati ni kojoj od ove dve grupe pripadate. Dobra vest je da vam nakon svega i dalje ostaju najmanje 2 opcije: ili ćete nastaviti tamo gde ste stali, ili ćete se odlučiti za sasvim drugačiji put.

Napuštanje preduzetničke realnosti, doduše, u početku bi vam se moglo činiti zastrašujuće, jer nije nimalo lako ponovo kretati iznova. Sve i da se vaša upornost naposletku izjalovi, u svakom slučaju stičete dragoceno iskustvo – a jednom kada se saživite sa preduzetničkom neizvesnošću, teško da će vam drugi izazovi delovati nepremostivo.

Povezivanje sa klijentima na ličnom nivou

Povezivanje sa klijentima na ličnom nivou ili zašto se u onim malim radnjama na uglu ljudi osećaju kao kod kuće?

Nedaleko od zgrade u kojoj stanujem, nalazi se minimarket za koji bi se, zbog dužine redova na kasi, stekao utisak da se roba u njemu deli besplatno. Dugogodišnji kupci već su navikli na to da će bar desetak minuta čekati u redu za plaćanje, što je gotovo redovna pojava i van uobičajenih jutarnjih i popodnevnih „špiceva“.

Ovaj market jedan je od retkih koji su u krugu od par kilometara uspeli da opstanu više od 2 decenije. Primedbe na kvalitet ponuđene robe gotovo su ravne statističkoj grešci, ali to nije jedini razlog zbog koga će kupci i dan-danas radije prešpartati koju ulicu više i stoički podneti onu gužvu prilikom plaćanja.

U trenucima kada se odnos prodavac-klijent svede na automatizovano „dobar dan, izvolite, hvala, doviđenja“, model poslovanja manjih preduzeća, u kojima vas zaposleni dočekaju sa iskrenim, širokim osmehom i oslove po imenu ili nadimku, ume da načini neverovatnu razliku.

Ne samo da se kupci praktično osećaju „kao kod kuće“, već je i proces kupovine mnogo manje stresan. Iz perspektive vlasnika, upravo ta prisnost i intimnost odlučuju o kvalitetu odnosa koji će izgraditi sa potrošačima. Isto tako, ovaj faktor često i kupcima predstavlja jedan od glavnih motiva da nekome ukažu svoje poverenje.

Lični kontakt je nezamenjiv za mala preduzeća i povezivanje sa klijentima
Lični kontakt je nezamenjiv za mala preduzeća i povezivanje sa klijentima

Mala preduzeća – poput marketa sa početka priče – imaju tu specifičnu prednost prilikom uspostavljanja i razvijanja veze sa kupcima upravo zbog svakodnevnog kontakta koji sa njima ostvaruju.

Svako u okruženju ima bar nekoliko primera ovakvih simpatičnih dućana, kojima srdačan i prijateljski odnos prema kupcima predstavlja karakterističan zaštitni znak. Na osnovu njihovih primera uočava se prvenstveno prednost direktnog kontakta sa potrošačima, dok oni koji takav odnos teže da izgrade, istovremeno mogu sagledati i na koje je sve načine to moguće postići.

Budite strpljivi

Kao i sve ostalo, razvijanje dugoročnog i trajnog odnosa poverenja najpre zahteva strpljenje. Stavite se u poziciju svojih klijenata – verovatno ni sami ne biste želeli da se prilikom kupovine osećate kao da ste pod pritiskom.

Posvetite se tome da klijentima ukažete šta konkretno za njih možete učiniti, i usmerite pažnju na negovanje kontakta kako sa dugogodišnjim, tako i sa novim kupcima. Na osnovu toga će i oni sami dobiti uverljiv razlog da vam ukažu svoje poverenje.

Upoznajte svoje kupce

Proces upoznavanja jedna je od onih karakterističnih prednosti malih preduzeća koja sa svojim kupcima već imaju izgrađen prisan odnos. Na primer, ukoliko ste zapamtili neke specifične informacije – bilo da su to imena klijenata ili pak detalji iz njihovog svakodnevnog života koje su sa vama podelili – to može predstavljati osnov na kome ćete taj odnos poverenja dalje razvijati.

Za upoznavanje sa klijentima neformalni razgovori im sugerišu da ih ne gledate isključivo kao potrošače
Za upoznavanje sa klijentima neformalni razgovori im sugerišu da ih ne gledate isključivo kao potrošače

Naime, kroz povremene neformalne razgovore u kojima ćete pokazati interesovanje za tzv. uobičajene probleme klijenata, sugerisaćete im da ih ne posmatrate isključivo kao potrošače kojima želite da prodate proizvod, već se prema njima odnosite kao prema sebi ravnima. Ne zaboravite da svakome prija malo pažnje, te da će se ljudi osetiti polaskano kada shvate da ste zapamtili pojedine njima značajne „sitnice“.

Pre svega, postavljajte pitanja

Dozvolite klijentima da vam daju do znanja šta je ono što im je tačno neophodno, a što im vi možete pružiti. Postavljajte im pitanja i na njih odgovarajte promišljeno i bez žurbe – jer na osnovu vaših ishitrenih odgovora klijenti vrlo lako mogu steći utisak da ih ne slušate pažljivo.

Ponekad je, umesto usmerenosti na isticanje ponude, važnije da svoje klijente najpre saslušate, jer ćete im, na osnovu informacija koje vam pruže, mnogo lakše objasniti kakve dobiti ili koristi mogu imati od vaših proizvoda.

Udvarajte se klijentima

Poneki marketeri rekli bi da je prodaja slična udvaranju – s vremena na vreme, klijente morate impresionirati i „zavesti“ kako biste ih naveli da vam uzvrate pažnju. Pružite im razlog da to zaista i učine tako što ćete im ponuditi i više od onoga što bi inače očekivali. Usput im dajte prostora da sami odluče da li žele da prihvate vašu ponudu. I, naravno – poštujte njihov izbor, kakav god on bio.

Ponudite klijentima više nego što očekuju
Ponudite klijentima više nego što očekuju

S vremena na vreme, pričajte i o sebi

Ovo je još jedan od načina da odnosima sa klijentima date ličniji kontekst. Kada uočite da su spremni da vam otkriju poneke detalje o sebi, uzvratite im na identičan način dajući im do znanja koliko vam njihovo poverenje znači.

Pojedina istraživanja pokazuju da će se potrošači, sasvim očekivano, mnogo lakše odlučiti na kupovinu ukoliko i sami prodavci sa njima podele neke lične informacije. U kontekstu jačanja veze sa potrošačima, navedeni pristup i te kako može uticati na pozitivan utisak koji će klijenti o vama steći.

Nije baš uvek sve u tehnologiji

Iako je lakše potencijalnom klijentu poslati newsletter ili interakciju svesti na e-mail prepisku, kontakt „uživo“ je u velikom broju slučajeva ipak mnogo značajniji i efektivniji za povezivanje sa klijentima.

Bez obzira na nesumnjive prednosti digitalne komunikacije – poput olakšanog poslovanja i mogućnosti bržeg dolaska do veće ciljne grupe – direktan, oči-u-oči razgovor sa klijentima i dalje se smatra kao više nego poželjan.

Štaviše, preduzeća koja previđaju značaj direktnog kontakta, rizikuju da svoje potencijalne klijente „prepuste“ upravo onima koji shvataju koliko je važno uložiti u ostvarivanje suštinski kvalitetne međusobne komunikacije.

Zbog toga je u interakciji sa klijentima davanje svojevrsnog „ličnog pečata“ isto toliko značajno kao i kvalitet ponuđenih proizvoda ili usluga. A u to već odavno ne sumnjaju oni koji svakodnevnu nabavku obavljaju u prijatnom društvu vlasnika onih malih dućana na uglu.